Ljudi nose zaštitne maske na ulicama Zagreba. Snimljeno 15. decembra 2020. (Denis LOVROVIC / AFP)
(AFP / Denis Lovrovic)

Tvrdnje gledateljke Z1 televizije o PCR testovima, maskama i vakcinama su netačne ili obmanjujuće

  • Članak je star više od godinu dana.
  • Objavljeno 21. maja 2021. u 14:04
  • Za čitanje potrebno 10 minuta
  • Od: Katarina SUBASIC, AFP Beograd
Za četiri dana više od 20.000 korisnika Fejsbuka podelilo je video u kome jedna televizijska gledateljka tvrdi, između ostalog, da su PCR testovi opasni, maske ne štite od korona virusa, a da su vakcine otrov i da menjaju DNK. AFP Činjenice je proverio njene tvrdnje i našao da su obmanjujuće, izvučene iz konteksta ili netačne.

“Pogledajte ovo!!!! ŽENA se uključila u emisiju i OBJASNILA o SVEMU!!!,” navodi se u Fejsbuk objavi sa video snimkom u kome voditeljka sluša jednu gledateljku koja se uključila u program lokalne zagrebačke Z1 televizije telefonom. Prema podacima Fejsbuka, video je od 17. maja podeljen u objavama ukupno više od 20.000 puta.

Žena je iznela niz tvrdnji koje se tiču PCR testova, maski i vakcina protiv Covid-a-19 dok je pričala u televizijskoj emisiji “Bez pardona” u kojoj su gledaoci pozvani da iznesu svoje mišljenje. Njen govor je bio tipični narativ teoretičara zavere, budući da nije iznela nikakve dokaze za svoje tvrdnje, dok je dovodila u sumnju naučni diskurs. AFP Činjenice je već ranije razobličio neke od njenih tvrdnji i proverio druge, našavši da su obmanjujuće, izvučene iz konteksta ili netačne.

Image
Snimak Fejsbuk objave napravljen 19. maja 2021.

Na početku svog obraćanja, žena, koja se nije predstavila, rekla je da su hrvatski glumac Saša Anočić, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i srpski muzičar Đorđe Balašević svi umrli nakon što su primili vakcinu protiv Covid-a-19. Ova tvrdnja nije zasnovana ni na kakvom dokazu.

Anočić je iznenada preminuo 4. maja, o čemu su izvestili lokalni mediji, bez navođenja uzroka smrti. Uskoro nakon njegove smrti na društvenim mrežama pojavila se spekulacija da je preminuo od plućne embolije i navodno četiri dana nakon što je vakcinisan protiv Covid-a-19. Međutim, nema zvanične potvrde da se to dogodilo. Antivakseri su prethodno delili iste spekulacije nakon smrti zagrabačkog gradonačelnika Bandića, koji je preminuo 28. februara od srčanog udara, i Balaševića koji je 19. februara umro od Covid-a-19 u bolnici za infektivne bolesti u Novom Sadu. Nakon što su preminuli nije objavljeno saopštenje, izveštaj niti bilo kakva indikacija da je njihova smrt povezana sa vakcinacijom, niti je poznato da li su uopšte primili prvu dozu vakcine.

Etilen oksid na brisevima za PCR test nije opasan za ljude

Gledateljka je rekla da je “vrh PCR testa sterilisan sa etilen oksidom koji je kancerogen.” Ova tvrdnja je tačna ali je izvučena iz konteksta.

Štapići za briseve koji se koriste za PCR, antigene testove i testove za samostalnu upotrebu jesu sterilisani etilen oksidom (EO), ali gas nakon toga ispari i ne nalazi se u krajnjem proizvodu. Stručnjaci kažu da ne predstavlja zdravstveni rizik.

“Ukoliko ste tretirali štapiće sa EO i onda ih upakovali na sterilan način, pakovanje je obično propusno za taj gas,” napisala je u mejlu AFP-u 26. marta Anet Bek-Sikinger (Annette Beck-Sickinger) šefica istraživačke grupe za biohemiju i bioorgansku hemiju na pridruženom institutu Univerziteta u Lajpcigu.

To znači da proizvođači mogu ponovo ispumpati gas bez ikakvih problema, ali bakterije ne mogu više biti u pakovanju. Taj proces je moguć zato što se gasni etilen-oksid ne lepi za bris. “Tako da su sve priče da testovi uzrokuju ‘kancer’ stvarno bez osnova,” objasnila je Bek-Sikinger. Dim od cigarete je, na primer, mnogo puta opasniji nego što će štapić za korona test ikada biti, rekla je ona.

AFP Činjenice je o upotrebi EO za sterilizaciju testova pisao ovde.

Maske štite od prenošenja virusa

“Abusurdno je nositi maske,” nastavila je dalje žena, dodajući da “u najboljem slučaju maska može zaustaviti 1.25 mikrona.” Ako je nešto manje “ulazi unutar maski i ne možete spriječiti.”

“Ta argumentacija je netačna,” objasnio je AFP-u  Žan-Mišel Kurti (Jean-Michel Courty), profesor fizike na Sorboni i istraživač u laboratoriji Kastler Brosel (Kastler Brossel). Virus zaista jeste manji od pora na maski, ali “virus putuje na mnogo većim kapljicama vode,” izbačenim tokom kijanja, kazao je Kurti.

Usmeravanje na “veličinu virusne čestice je nevažno. Veličina kapljice koja sadrži virus je ono što je bitno,” rekao je u julu 2020. u mejlu AFP-u Džulijan Lajbovic (Julian Leibowitz), profesor mikrobiološke patogeneze i imunologije na medicinskom koledžu A&M u Teksasu.

Kad je reč o manjim kapljicama, njih vlakna maske zaustave kad se sudare sa molekulima. “To je kao kad pokušate da hodate kroz hodnik pun ljudi, završite tako što udarite u zid,” rekao je Kurti. Maska može uspešno da presretne čak i lakše kapljice koje ostaju da lebde u vazduhu, aerosole (manje od 5 mikrona), koje su nastale isparavanjem kapljica ili jednostavno disanjem nosioca virusa, rekao je Žan-Mišel Kurti.

Svetska zdravstvena organizacija i zdravstvene vlasti u Hrvatskoj smatraju nošenje maske efikasnom merom da se spreči širenje virusa, uz fizičku distancu i pranje ruku. Ona je još efektnija ako se masovno nosi, jer nosioci istovremeno štite jedni druge.

AFP Činjenice je već razobličio tvrdnje da su mreže hirurških maski prevelike da zaustave Covid-19.

Stari ljudi ne dobijaju Alchajmerovu bolest od vakcine protiv gripa

Žena je potom rekla da “sve više staraca ima Alchajmerovu bolest. Oni se na godišnjem nivou cijepe protiv gripe. U tom cijepivu imate aluminij koji uzrokuje Alchajmerovu bolest,” i druge otrove poput formaldehida i žive.

Vakcine protiv gripa ne povećavaju mogućnost dobijanja Alchajmerove bolesti, navodi američka Alchajmer asocijacija

Naprotiv, jedno istraživanje iz 2020. koje je sproveo Alber Amran, student četvrte godine medicine na Medicinskom fakultetu MekGavern u Centru za nauku i zdravlje univerziteta Teksas (UTHealth) u Hjustonu i Pol Šulc (Paul E. Schulz) profesor i direktor Centra za neurokognitivne poremećaje na UTHealth, pokazalo je da vakcinacija protiv gripa značajno smanjuje šanse za dobijanje Alchajmerove bolesti. 

“Jedna vakcinacija protiv gripa povezuje se sa smanjenom prevalencijom Alchajmera, a među vakcinisanim pacijentima koji češće primaju vakcinu protiv gripa verovatnoća je i manja,” pokazuju rezultati predstavljeni na prošlogodišnjoj Međunarodnoj konferenciji Alchajmer asocijacije.

“Prema tome, ljudi koji stalno dobijaju godišnju vakcinu protiv gripa imaju niži rizik od Alchajmera. Šest odsno niži rizik od dobijanja Alchajmerove bolesti za pacijente između 75 i 84 godine znači 16 godina,” pokazalo je istraživanje.

Kad je reč o tvrdnji da vakcine sadrže aluminijum koji uzrokuje Alchajmerovu bolest, tačno je da se određena količina aluminijuma nalazi u sastavu vakcina, ali, prema Društvu za Alchajmer Velike Britanije, nema dokaza da je on uzročnik bolesti.

Nakon što je jedno istraživanje 1965. godine pokazalo da se kod zečeva u koje je ubrizgana velika količina aluminijuma razvijaju toksični proteini u mozgu, bilo je mnogo spekulacija da aluminijum iz konzervi, posuđa, procesirane hrane pa čak i vode mogu izazvati demenciju, navodi ova organizacija.

Od tada je, međutim, “urađeno mnogo istraživanja o vezi aluminijuma i Alchajmerove bolesti. Do sada ni jedno istraživanje ni grupa istraživanja nisu bili u mogućnosti da potvrde da je aluminijum umešan u razvoj Alchajmerove bolesti,” navodi ovo društvo na svojoj internet stranici.

Image

Kad je reč o formaldehidu u vakcinama, na internet stranici Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objašnjeno je da je on “razređen tokom procesa proizvodnje vakcine, ali da male količine formaldehida mogu biti nađene u nekim sadašnjim vakcinama.”

“Količina formaldehida prisutna u nekim vakcinama je toliko mala, u poređenju sa koncentracijom koja se prirodno stvara u telu, da ne predstavlja nikakvu opasnost po bezbednost,” kažu u CDC-ju.

Što se tiče žive, sastojak vakcine je Timerozal (Thimerosal) “koji sadrži drugačiju formu žive (etilživu) u odnosu na vrstu koja izaziva trovanje (metilživa),” navodi CDC.

“Bezbedno je koristiti etilživu u vakcinama zato što se ona drugačije procesuira u telu i manje je verovatno da će se koncentrisati u telu - i zato što se koristi u jako malim količinama,” navodi se i dodaje da, međutim, “većina vakcina ne sadrži ni Timerozal ni živu.”

Vakcine ne sadrže ćelije pobačenih fetusa i životinja

Tvrdnje da vakcine sadrže ćelije pobačenih fetusa i životinja kruže među antivakserima od razvoja vakcina protiv Covid-a-19. AFP Činjenice je već objasnio da tkivo fetusa nije među sastojcima AstraZeneka vakcine.  

Kao i mnoge druge vakcine razvijene u prošlosti, nova vakcina protiv Covid-a-19 kompanije AstraZeneka stvorena je uz pomoć ćelijskih linija prvobitno zasnovanih na abortiranom fetalnom tkivu. Međutim, ove ćelije su reprodukovane u laboratoriji tokom proteklih decenija, nisu originalne ćelije i nisu sastojak ove vakcine.

Slično, ćelije životinja su takođe korišćene u proizvodnji nekih vakcina ali nisu u sastavu samih vakcina, navodi neprofitni Komitet doktora za odgovornu medicinu (Physicians Committee for Responsible Medicine). 

“Vakcine Fajzer, Moderna i Džensen nemaju sastojke izvedene od životinja, nasuprot mnogim drugim vakcinama koje uključuju (antioksidant) skvalen iz ajkule, želatin, holesterol, jaje i mleko. Fajzer je izvestio da je njegova vakcina koristila komponentu kravljeg mleka tokom proizvodnog procesa, ali da vakcina ne sadrži taj sastojak,” navodi Komitet na svojoj internet stranici. “Druge vakcine su u kasnim fazama kliničkog ispitivanja, sve su proizvedene od ćelija uzgajanih u laboratoriji koristeći životinjske proizvode, iako se životinjski proizvodi na kraju ne nalaze ni u jednoj vakcini,” dodaje se.

Pokušaji depopulacije su teorije zavere

“Pokusaj depopulacije upotrebom proizvoda za čišćenje koji sadrže ometač hormona koji ometaju endokrini sistem tijela i proizvodne štetne razvojne, reproduktivne, neurološke, imunološke efekte. To se koristi i u cjepivu (protiv Covid-a-19),” rekla je gledateljka. 

Teorije zavere o pokušaju smanjenja svetske populacije ili uspostavljanja pune kontrole nad njom kruže već dugo a ponovo su se pojavile tokom pandemije Covid-a-19. Jedna optužuje američkog milijardera i filantropa Bila Gejtsa da ima takve planove, pogrešno interpretirajući njegovu izjavu iz govora koji je održao 2010. u kome je, zapravo, govorio o smanjenju rasta globalne populacije u budućnosti za “10 ili 15 posto” sa ciljem smanjenja emisije ugljen dioksida, ne o smanjenju stvarne populacije.

Druga je o takozvanom “Velikom resetu”, neosnovanoj teoriji zavere o planu globalnih elita da kontrolišu populaciju i zaobiđu demokratiju koristeći pandemiju Covid-a-19 kao izgovor. 

“Veliki reset” je formalna inicijativa Princa Čarlsa i Svetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum - WEF), fondacije u Švajcarskoj koja organizuje godišnji forum političkih i ekonomskih lidera u Davosu. Reč je o projektu da se okupe najvolji svetski umovi da zajedno traže rešenja za bolju, pravedniju, zeleniju, zdraviju planetu dok se oporavljamo od pandemije.

Detalji inicijative Veliki reset dostupni su na njenoj internet stranici.

Image
Skrinšot plana Velikog reseta sa stranice weforum.org, napravljen 20. maja 2021.

Govoreći o hormonskim ometačima, žena je najverovatnije mislila na endokrine omotače. Endokrini ometači su “sve supstance koje se ponašaju kao hormoni. Mogu biti prirodni, u nekim biljkama, ali takođe i u seriji proizvoda kao što su kozmetika, kontraceptivne pilule itd. Oni utiču na naše zdravlje, ali u kojoj meri zavisi od količine i dužine izloženosti endokrinim ometačima,” rekla je za AFP Činjenice 20. maja Dina Tenji, istraživač saradnik na Departmanu za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu.

“Međutim, vrlo je malo verovatno da će neka osoba biti izložena tako velikoj koncentraciji endokrinih ometača da se direktno suoči sa smrtnim ishodom,” rekla je ona u telefonskom razgovoru.

Upitana da li takvih ometača ima u sastavu vakcina protiv Covid-a-19, Tenji je odgovorila: “Nismo čuli” do sada za to. 

Svetska zdravstvena organizacija objašnjava da “kao sve vakcine, i one protiv Covid-a-19 prolaze kroz rigorozni proces testiranja na više nivoa, uključujući velika klinička ispitivanja u kojima učestvuje desetine hiljada ljudi. Ova ispitivanja su posebno dizajnirana da identifikuju bilo kakav bezbednosni rizik”.

Međunarodne i nacionalne zdravstvene vlasti odobrile su nekoliko vakcina protiv Covid-a-19, smatrajući ih bezbednim i efikasnim. Do 20. maja 2021. širom sveta je dato više od 1,4 milijardi doza vakcina, od čega 1,1 milion doza u Hrvatskoj

Vakcine ne menjaju DNK niti utiču na rod

“Kada u mušku bebu ubrizgate stanice ženskog abortiranog fetusa, kada ubrizgate DNK žene dobićete preopterećenje ženskih hormona, tako da nije čudo da se neki muškarci osjećaju kao žene,” rekla je gledateljka.

Naučnici su naširoko odbacili neodrživu tvrdnju da mRNK vakcine mogu modifikovati DNK i AFP Činjenice je već razobličio takve tvrdnje.

Kada je rekla da se “neki muškarci osećaju kao žene” gledateljka je verovatno mislila na transrodne osobe. 

Zagrebačko Psihološko društvo opisuje transrodnu osobu kao onu “čiji identitet ili rodna prezentacija nije u skladu sa spolno uvjetovanim tradicionalnim rodnim ulogama, odnosno čiji rod pripisan temeljem izgleda spolovila pri rođenju ne odgovara i rodu kako se osoba doživljava.” 

Američko Psihološko društvo na svojoj internet stranici navodi da “ne posoji jedno objašnjenje zašto su neke osobe transrodne. Mnogi stručnjaci veruju da biološki faktori kao što je genetski uticaj i prenatalni nivoi hormona, rana iskustva i iskustva kasnije u adolescenciji ili odraslom dobu svi mogu uticati na razvoj transrodnih identiteta.” Vakcine nisu pomenute među mogućim faktorima.

Internet stranica srpske Vlade o vakcinama objavljuje sve sastojke vakcina i među njima se ne nalaze hormoni.

“Vakcine sadrže žive ili mrtve viruse ili bakterije koji uzrokuju bolest, njihove delove ili informaciju za stvaranje njihovih delova u ćeliji čoveka. Sadrže i druge sastojke koji omogućavaju da vakcina bude bezbedna i efikasna. Ovi sastojci su uključeni u većinu vakcina i decenijama se koriste u milijardama doza vakcina. Svaka komponenta vakcine ima određenu svrhu, a svaki sastojak se testira u procesu proizvodnje. Svi sastojci su ispitani na bezbednost,” navodi se u informaciji na internet stranici.

Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas