Informacije o Covid-u-19 i vakcini prikazane na bilbordu u Dablinu nisu tačne
- Članak je star više od godinu dana.
- Objavljeno 21. januara 2021. u 15:13
- Ažurirano 21. januara 2021. u 17:10
- Za čitanje potrebno 8 minuta
- Od: Katarina SUBASIC, AFP Belgrade
Copyright © AFP 2017-2025. Za svaku vrstu komercijalne upotrebe ovog sadržaja potrebna je pretplata. Kliknite ovde za više informacija.
Video je snimljen po mraku preko puta benzinske stanice. Jednominutni snimak prikazuje bilbord na kome se smenjuju obmanjujuće tvrdnje koje često dele zagovornici teorija zavere kako bi podstakli sumnju u pandemiju. Među njima je tvrdnja da su testovi za Covid-19 “lažni”, da maske “šire bacile” i da je pandemija “psihološka operacija da se sruši svetska ekonomija.” Video ima titlove na ijekavici. Poslednja rečenica glasi: “Poruka nije za ovce već uspavane lavove! Građansko buđenje!”
"Bravo! Dijeli ukoliko se prepoznaš na kraju” videa, navodi se u Fejsbuk objavi bosanskog korisnika, podeljenoj 10.000 puta od 16. januara, kao i u drugoj podeljenoj više od 8.500 puta.
AFP Činjenice je proverio svaku od ovih tvrdnji i našao da su netačne, obmanjujuće ili nisu dokazane.
Tvrdnja: Maske šire bacile - Netačno
Ovo je prva tvrdnja koja se vidi na bilbordu u videu. Maske koje prekrivaju nos i usta postale su obavezne u mnogim zemljama kao mera da se zaustavi širenje novog korona virusa koji se prenosi kapljičnim putem.
Tvrdnja se, čini se, odnosi na navode da maske sadrže bakterije i gljivice koje se mogu proširiti po licu ili biti udahnute. AFP Činjenice je već razobličio takve tvrdnje u avgustu, septembru i oktobru 2020.
“Na maskama nećemo naći više mikroorganizama - bakterija, gljivica ili virusa - nego što bismo inače udisali,” rekla je za AFP Factuel u julu 2020. Florans Elias (Florence Elias), profesorka fizike na Univerzitetu Pariz.
“Ponašajte se prema svojoj maski kao prema donjem vešu; operite je nakon svake upotrebe,” napisala je u mejlu za AFP Činjenice u septembru 2020. doktorka Loren Ploh (Lauren Ploch), dermatološkinja u američkim gradovima Augusta i Aiken.
Da bi se garantovala maksimalna efikasnost maske ključno je da se savršeno namesti na lice i da se ne nosi duže od četiri sata, objašnjava Rim Šaoui (Rim Chaouy), šefica Odeljenja za profesionalno zdravlje i bezbednost u francuskom Udruženju za standardizaciju (AFNOR).
Tvrdnja: Testovi na Covid-19 su lažni; do 95% je lažno pozitivno - Netačno
Postoje tri vrste testa na novi korona virus: PCR i antigenski, koji mogu otkriti da li je osoba zaražena virusom SARS-CoV-2, i test na antitela kojim se utvrđuje da li je neko bio zaražen virusom u prošlosti.
PCR testovi su najpouzdaniji da se utvrdi da li je neka osoba zaražena novim korona virusom, kažu stručnjaci. AFP Činjenice je ovde i ovde već opovrgao tvrdnje da PCR testovi imaju veliki broj lažno pozitivnih rezultata.
Svi PCR testovi na SARS-CoV-2 su “pouzdani i precizni” jer specifično detektuju genetski kod ovog virusa, koji je identifikovan u januaru 2020, rekao je u avgustu 2020. za AFP Činjenice Oliver Stojković, genetičar i profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Kao što je AFP Kanada izvestio u decembru prošle godine, PCR testovi koji se uzimaju brisom nosa ili grla imaju gotovo nultu stopu lažno pozitivnih rezultata (koji pokazuju da ste pozitivni na Covid-19 čak i ako niste), navodi se u ovom članku na blogu o zdravlju Harvard Health Publishing, a u kome se porede različite vrste dostupnih testova.
"Stopa lažno pozitivnih - što znači koliko često test kaže da imate virus kad ga zapravo nemate - trebalo bi da je blizu nule. Veruje se da većina lažno pozitivnih rezultata nastaje zbog kontaminacije u laboratoriji ili drugih problema nastalih zbog načina na koji je laboratorija uradila test, ne zbog ograničenja samog testa,” napisao je Robert Šmerling, glavni i odgovorni urednik bloga.
Tvrdnja: Netestirane Covid vakcine imaju ‘značajne nuspojave’ - Obmanjujuće
Vakcinacija opšte populacije protiv Covid-a-19 počela je početkom decembra 2020. najpre u Britaniji, zatim SAD-u i Kanadi, a potom u mnogim zemljama širom sveta. Od decembra 2020. ukupno je 11 vakcina odobreno u najmanje jednoj zemlji nakon više meseci kliničkih ispitivanja.
Zdravstvene vlasti, uključujući one u Bosni i američke Centre za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kažu da se u većini slučajeva mogu pojaviti blage propratne pojave nakon vakcinacije, uključujući temperaturu, groznicu i glavobolju, ali to bi trebalo da nestane u roku od nekoliko dana.
“Za sada ni za jednu od vakcina nema izveštaja o ozbiljnim bezbednosnim problemima,” navodi se u ovom članku o bezbednosti vakcine, objavljenom na internet stranici Džons Hopkins univerziteta 8. januara, 2021. Dodaje se, međutim, da je nekoliko izveštaja o slučajevima ozbiljne alergijske reakcije izazvalo zabrinutost. “Oni koji imaju istoriju ozbiljne alergijske reakcije (anafilakse) na injekcije ili druge vakcine trebalo bi da razgovaraju o vakcinaciji sa svojim doktorom, koji može proceniti osobu i sagledati njen rizik,” napisali su u članku Lisa Maragakis, viša direktorka za prevenciju infekcija i Gabor Kelen, direktor Kancelarije za spremnost i odgovor na kritične događaje pri Džons Hopkins univerzitetu.
Norveške vlasti otvorile su istragu zbog 33 smrtna slučaja vakcinisanih starijih osoba nakon što je vakcinacija otpočela krajem decembra, ali nisu našli vezu između smrti i vakcine, javio je AFP.
AFP Fact Check je ovde i ovde već razobličio tvrdnje da vakcine protiv Covid-a-19 mogu biti opasne. AFP Činjenice je pisao o tvrdnjama da nesvestica jedne medicinske sestre dokazuje da je vakcina nebezbedna ili o netačnoj informaciji o njenoj transparentnosti i bezbednosti.
Tvrdnja: Covid je psihološka operacija da se uruši svetska ekonomija - Netačno
Ova tvrdnja je deo teorije zavere da je novi korona virus veštački napravljen sa ciljem da se uplaše i kontrolišu ljudi zahtevom da nose maske i budu vakcinisani. Tačno je da su zatvaranja, nametnuta u mnogim zemljama da bi se sprečilo širenje virusa, uticala na privrede, uključujući zatvaranje svih poslovnih aktivnosti koje nisu od životne važnosti. Netačno je, međutim, reći da je pandemija planirana za tu namenu.
Naučnici su utvrdili da je Covid-19 bolest koju izaziva novi korona virus SARS-CoV-2. “‘CO’, C-O, znači korona, ‘VI’ znači virus, ‘D’ znači bolest (disease na engleskom), otuda ‘COVID’,” rekao je direktor Svetske zdravstvene organizacije Tedros Adanom Gebrejesus (Tedros Adhanom Ghebreyesus) na konferenciji za medije 12. februara 2020, kada je objavljeno ime bolesti.
Prema podacima Džons Hopkins univerziteta, otkako je objavljeno da se virus pojavio u kineskom gradu Vuhanu u decembru 2019, širom sveta je do polovine januara 2021. zaraženo više od 100 miliona ljudi, dok je više od dva miliona preminulo. Zvanični podaci pokazuju da je do 20. januara u Bosni zaraženo više od 118.000 ljudi, dok je 4.500 umrlo.
AFP Činjenice razobličio je brojne netačne tvrdnje o Covid-u-19 i novom korona virusu. Cela lista može se naći ovde.
Tvrdnja: Eksperimentalne vakcine krše Nirnberški kodeks - Netačno
Nirnberški kodeks je spisak etičkih principa za medicinsko istraživanje i eksperimente koji je napisan 1947. tokom Nirnberškog procesa nakon Drugog svetskog rata, kada je doktorima nacistima suđeno zbog eksperimenata koje su obavljali nad ljudima u koncentracionim logorima.
Prema pisanju Medicinskog časopisa Nove Engleske (New England Journal of Medicine), to je “najvažniji dokument u istoriji etike medicinskih istraživanja” i služi da “obezbedi prava subjekata u medicinskim istraživanjima.”
Ovo je 10 principa koje navodi servis za podršku kliničkim istraživanjima IMARC:
1. Najvažniji je dobrovoljni pristanak
2. Rezultati bilo kog eksperimenta moraju biti za veliku dobrobit društva
3. Eksperimenti na ljudima treba da budu zasnovani na prethodnom eksperimentisanju na životinjama
4. Eksperimenti treba da se sprovode uz izbegavanje fizičke ili mentalne patnje i povrede
5. Nijedan eksperiment ne treba da se sprovodi ako se sumnja da će izazvati smrt ili nesposobnost
6. Rizici nikad ne treba da budu veći od dobiti
7. Trebalo bi koristiti adekvatna sredstva da se zaštite subjekti
8. Eksperimente treba da sprovode kvalifikovani naučnici
9. Subjekti treba da budu u mogućnosti da prekinu svoje učešće u bilo kom trenutku
10. Vodeći naučnik u eksperimentu mora biti spreman da ga prekine ukoliko je verovatno da će se dogoditi povreda, invaliditet ili smrt
Kao što je AFP Fact check pisao u maju 2020, principi Nirnberškog kodeksa su kompatibilni sa vakcinacijom.
“Nirnberški kodeks je o eksperimentima na ljudima, ne o vakcinaciji,” rekao je doktor Džonatan Moreno (Jonathan D. Moreno), profesor bioetike na Univerzitetu Pensilvanija. “Nirnberški kodeks je savršeno kompatibilan sa vakcinacijom,” dodao je.
Stiven Džof (Steven Joffe), profesor medicinske etike na Univerzitetu Pensilvanija se slaže. “Vakcine ni na koji način ne krše Nirnberški kodeks,” rekao je.
Tvrdnja: Vrhunski naučnici odbijaju da vakcinišu svoju decu - Nema dokaza
Servis AFP Činjenice uradio je Gugl pretragu po ključnim rečima na engleskom “naučnici+odbijanje+vakcina+deca” i rečenice “vrhunski naučnici odbijaju da vakcinišu svoju decu” ali nije našao dokaz ili izveštaj da naučnici odbijaju da vakcinišu svoju decu. Upravo suprotno, našli smo naučne članke u prilog vakcinaciji, kao ovaj o potrebi da se oteža roditeljima da odbiju vakcinaciju, ili smernice Svetske zdravstvene organizacije kako zdravstvene vlasti da odgovore protivnicima vakcinacije.
Druge tvrdnje u videu iz Dablina
Na bilbordu se pojavljuju i poruke o irskom zdravstvenom servisu HSE-u (“HSE nije briga za vaše zdravlje”) i javnom servisu RTE-u (“RTE je virus” i “RTE štiti važne osobe-kriminalce koji zlostavljaju decu”). Ovo je izražavanje mišljenja a ne činjenične tvrdnje, tako da ne može biti provereno.
Odakle dolazi video?
AFP je ušao u trag poreklu videa pretragom putem alatke za verifikaciju videa Invid i obrnutom pretragom slika na Guglu koji su nas doveli do izveštaja lokalnih medija kao ovde i ovde, a koji su izvestili da je bilbord snimljen na benzinskoj pumpi Maksol u naselju Templeog u južnom Dablinu. Koristeći Gugl mape locirali smo benzinsku pumpu Maksol i potvrdili da je to ista lokacija kao ona prikazana u videu.
Video je objavljen u tvitu 16. januara, 2021.
Na upit AFP Činjenica, korisnički servis Maksola rekao je da kompanija “nema nikakve veze sa bilbordom koji je privremeno postavljen ispred jednog našeg objekta u Dablinu, bez prethodnog obaveštavanja ili dozvole.”
“Čim je poslovođa prodavnice saznao za njegovo prisustvo oni koji su odgovorni zamoljeni su da odmah odu,” piše u odgovoru servisa AFP-u u mejlu od 20. januara 2021. Kompanija negira bilo kakva saznanja o tome ko bi mogli biti ljudi koji stoje iza objavljenih poruka.
Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?
Kontaktirajte nas