
Tvrdnje hrvatskog imunologa o pandemiji Covid-a-19 i nošenju maski su ili netačne ili obmanjujuće
- Članak je star više od godinu dana.
- Objavljeno 22. septembra 2020. u 11:15
- Ažurirano 22. septembra 2020. u 12:59
- Za čitanje potrebno 5 minuta
- Od: Marion DAUTRY, AFP Beograd
Copyright © AFP 2017-2025. Za svaku vrstu komercijalne upotrebe ovog sadržaja potrebna je pretplata. Kliknite ovde za više informacija.
“Da budemo jasni: pandemije nema,” tvrdio je 14. septembra 2020. godine penzionisani imunolog Srećko Sladoljev u intervjuu snimljenom za emisiju Bujica, emitovanom na kanalu Z1. Deo intervjua je objavljen na Fejsbuku ovde i ovde. Ovi kratki snimci su pregledani više od 465,000 puta od 14. septembra.

Iako na svom Fejsbuk nalogu i dalje tvrdi da radi u hrvatskom Imunološkom zavodu u Zagrebu, dr. sc. Sladoljev je u penziji, potvrdila je AFP-u u mejlu 18. septembra Renata Sedlar, tajnica ureda ravnatelja imunološkog zavoda.
Predstavljen je kao “dr Srećko Sladoljev” u opisu videa ali nije član Hrvatske liječničke komore. “Srećko Sladoljev nije liječnik odnosno nije doktor medicine već dipl. ing. biologije,” potvrdila je u mejlu 21. septembra Alice Jurak, komunikacijska savjetnica pri HLK.
Sladoljev je 5. Septembra učestvovao na skupu protiv vakcinacije i nošenja maski u Zagrebu, isto kao dr Lidija Gajski, internista u Domu zdravlja Zagreb Centar, čije je brojne tvrdnje o pandemiji COVID-a-19 već razobličio AFP Činjenice.
Bivši imunolog je izjavio nekoliko obmanjujućih i netačnih tvrdnji tokom ovog petominutnog intervjua.
‘Nema pandemije’ jer je ove godine umrlo manje ljudi nego prošle godine: Obmanjujuće
“Zašto to tvrdim (da nema pandemije)? Zbog toga što ukupni broj umrlih u Hrvatskoj u ovom razdoblju od kada je pandemija proglašena, recimo od početka godine pa do danas je, usporedi sa istim razdobljem prošle godine, 2019. godine, čak gotovo oko 2,000 je manje umrlo,” rekao je Sladoljev na početkom intervjua. To je tačno ali obmanjujuče.
Hrvatski Zavod za statistiku jeste rekao da je “ukupan broj umrlih od siječnja do srpnja 2020. pao za 3,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno umrlih je bilo 1099 manje.”
Međutim, broj onih koji su umrli od neke zarazne bolesti u 2019. je 188, prema izveštaju Zavoda za javno zdravlje, dok je čak 253 ljudi preminulo od COVID-a-19 do 21. septembra 2020. To znači da je više ljudi umrlo samo od te bolesti od januara do septembra 2020. nego od svih zaraznih bolesti u 2019.
Poredeći stopu smrtnosti COVID-a-19 sa gripom, doktorka Lisa Maragakis, viši direktor za prevenciju infekcija u Centru za zdravstvenu bezbednost Džons Hopkins, objašnjava da je zaključno sa 16. Septembrom 2020, procenjeni broj preminulih od COVID-a-19 u svetu 935,898, dok SZO procenjuje da svake godine u svetu umre 290,000 to 650,000 od bolesti povezane sa gripom.
Doktori i naučnici rade na tome da procene stopu smrtnosti od korona virusa, ali u ovom trenutku se veruje da je značajno veća (možda čak i 10 puta) od većine vrsti gripa, napisala je 16. septembra, 2020.
Maske su beskorisne za sprečanje virusa: Netačno
Na pitanje šta misli o nošenju maski (jedna od mera hrvatske vlade za sprečavanje širenja korona virusa), Sladoljev je odgovorio da “nije samo da je nošenje maske beskorisno, potvrđuje se moja teza da, ako se virus širi, da se ne širi samo kapljično nego se širi i aerosolom.”
“Vi ne možete aerosolno prenošenje virusa nikako spriječiti sa maskom jer se radi o česticama koji su daleko manje nego što su pore u tim maskama a osim toga većina zraka se ne filtrira kroz poru maske nego izlazi sa strane (...).
“U izdahnutom zraku ako takve čestice postoje one se dugo dugo održavaju u zraku i nošene turbulencijama koje izazivaju ljudi koji će ući nakon 5, 10, 20 minuta, i prenose se na jako velike udaljenosti (...) Znači kad vi uđete u jedan prostor, makar su svi ljudi držali maske (sic!) na udaljenosti od 30, 40, na drugom kraju toga, ne znam, trgovinskog centra, vi ćete moći udahnut taj virus kroz aerosol i zaraziti se,” dodao je.
AFP-ovi servisi za proveru činjenica su već razobličili tvrdnju da su mreže hirurških maski prevelike za zaustavljanje COVID-a-19. “Virus se uglavnom prenosi većim kapljicama, 5 do 15 mikrona u prečniku,” rekao je AFP-u u telefonskom razgovoru 24. jula Patrik Remington, (Patrick Remington) bivši epidemiolog u američkim Centrima za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) i direktor rezidencijalnog programa za preventivnu medicinu na Univerzitetu Viskonsin-Medison.
“Dobro nameštene maske značajno smanjuju broj kapljica koje osoba izbaci,” dodao je Remington.
Prema dostupnom istraživanju koje je prikupila Svetska zdravstvena organizacija, “bolest se širi prvenstveno sa osobe na osobu preko malih kapljica iz nosa ili usta, koje se izbacuju kada osoba koja ima COVID-19 kašlje, kija ili govori. Ove kapljice su relativno teške, ne putuju daleko i brzo tonu na zemlju.”

Zbog toga je preporučeno nekoliko mera za sprečavanje prenosa sa osobe na osobu, među kojima je nošenje maski i održavanje socijalne distance.
“Nošenje maske značajno će smanjiti šansu da se virus prenese drugima. To nije savršena zaštita, ali može smanjiti količinu velikih kapljica za 80 procenata,” rekla je AFP-u u maju profesorka ćelijske biologije na Univerzitetu u Kaliforniji Karin Le Rok (Karine Le Roch).
Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, iako rizik od prenosa aerosolom nije isključen, zasad je uglavnom povezan sa “nekim medicinskim postupcima (koji) mogu stvoriti zarazne aerosole i koji su povezani sa većim rizikom od prenosa koronavirusa.”
Maske mogu izazvati bakteriološku infekciju u plućima: Netačno
Prema Sladoljevu, treba “zabraniti” maske jer su “opasne”. “U izdahnutom zraku imate i bakterije koje su najnormalnije sadržane u usnoj šupljini koje se nalijepe sa unutrašnje strane maske, tu se mogu hraniti zato što u izdahnutom zraku uvijek imate i čestice hrane a također one se tu mogu vrlo lako raznožavati jer u izdahnutom zraku imate stopostotnu vlagu. Znači imate hranu i imate vlažnost. I zrak koji kroz masku ponovo povlačite nazad, postoji mogućnost da na te način bakterijama inficirate pluća,” rekao je tokom intervjua.
AFP-ov servis za proveru činjenica na francuskom, AFP Factuel, je razobličio 31. jula 2020. godine tvrdnju da bi nošenje maski razvilo bakterije ili gljivice na licu. “Nećemo naći mikroorganizme - bakterije, gljivice ili viruse - više na maskama nego što bismo ih ionako udahnuli,” rekla je za AFP-u Florans Elias (Florence Elias), profesorka fizike na francuskom Univerzitetu Paris Didero.
Tvrdnje da su maske opasne za ljudsko zdravlje su već razobličene, uključujući tvrdnju da izazivaju stanja poput hiperkapnije, da uzrokuju bakteriološke infekcije oko usta i da nošenje platnenih maski može vam opeći lice.
“Ponašajte se prema svojoj maski kao prema donjem vešu; operite je nakon svake upotrebe,” napisala je AFP-u u mejlu 10. septembra dr Loren Ploh (Lauren Ploch), dermatološkinja u američkim gradovima Augusta i Aiken.
Hrvatski Zavod za javno zdravlje je izdao detaljne smernice za širu javnost o korišćenju maski, uključujući i potrebu da ih menjate kad se pokvase, perete nakon svake upotrebe i ne držite ih dugo u zatvorenom prostoru kako ne bi postale plesnive.
Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?
Kontaktirajte nas