Vakcina protiv rotavirusa je bezbedna i ne sadrži čestice nano grafen oksida

Rotavirus je vodeći uzročnik upale želuca i creva kod dece, ali može da izazove i ozbiljne zdravstvene probleme kod odraslih, a u nekim slučajevima može dovesti do smrti. U Srbiji postoje dve vakcine protiv ovog virusa koje nisu obavezne zakonom. U junu 2026. godine društvenim mrežama u Srbiji je počela da kruži tvrdnja da se u vakcini nalazi grafenov oksid, implicirajući da je cepivo zbog toga opasno po život. Međutim, tvrdnja je netačna, sastav vakcina je javno dostupan i poznat i u njemu nema takvih čestica. I vodeće svetske i evropske zdravstvene organizacije ocenile su ih kao bezbedne. 

"Vakcina protiv rotavirusa je oralna imunizacija koja štiti dojenčad i malu decu od teškog gastroenteritisa, sprečavajući akutne iscrpljenjenosti, hospitalizacije i smrti. Vakcina se primenjuje isključivo u kapima u dozi od 2 do 3, zavisno od proizvođača. Gota Fresca. Grafenov oksid i nanotehnologija", piše u opisu posta objavljenog 1. juna 2026. na Fejsbuku. 

Objava takođe sadrži slike mikroskopske analize navodne kapi vakcine protiv rotavirusa.  

Ista tvrdnja postavljena je dan kasnije i na drugom Fejsbuk profilu. Međutim, korisnik je u postu napisao "Ne smem da pisem sta je u njima da me ne bi blokirali ali ću napisati u komentarima". U komentaru je napisao: "Gota Fresca. Grafenov oksid i nanotehnologija."

Tvrdnja je podeljena na različitim profilima društvenih mreža više od 200 puta.

Autorka videa je Liliana Zelada, koja tvrdi da je zubarka iz Bolivije i čije je slične tvrdnje AFP već razobličio, na primer ovde na srpskom i  ovde na španskom jeziku.

Ova tvrdnja Zelade je takođe netačna. Ne postoje dokazi da se nanočestice grafen oksida nalaze u vakcinama protiv rotavirusa ili bilo kojem drugom cepivu.

Image
Skrinšotovi netačnih postova sa Fejsbuka napravljen 21. jula 2026. Oznake crvenom bojom je dodao AFP

Prema Članu 6. Pravilnika o programu obavezne i  preporučene imunizacije stanovništva protiv određenih zaraznih bolesti, vakcinacija protiv rotavirusne infekcije je u Srbiji preporučena, a ne obavezna zakonom. 

U Srbiji se koriste dve vakcine protiv ovog virusa. Rotarix, "virusna vakcina, koja sadrži živi, oslabljeni humani rotavirus i koja pomaže u zaštiti deteta, starosti preko 6 nedelja života, protiv gastroenteritisa (proliva i povraćanja) uzrokovanog infekcijom rotavirusom", navodi se na sajtu Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS).

Kada se primeni vakcina, imunski sistem proizvodi antitela koja štite od samog virusa protiv tipova rotavirusa koji se najčešće javljaju.

Druga vakcina je RotaTeq, koja sadrži pet sojeva rotavirusa nastalih ukrštanjem humanog i goveđeg soja. Za razliku od Rotarixa, koji se daje u dve doze počev od šeste nedelje života (uz obavezan završetak vakcinacije do 24. nedelje), RotaTeq zahteva tri doze i može se primenjivati od šeste do 32. nedelje života.

Obe vakcine se daju oralno, nikako injekciono, i mogu se kombinovati sa ostalim redovnim vakcinama predviđenim kalendarom imunizacije.

Tvrdnja koja se ponavlja

Pretragom ključnih reči, AFP je pronašao Telegram kanal koji pripada Liliani Zeladi, gde su dostupne i originalne fotografije, objavljene u maju 2026. godine. Kanal sadrži niz videa i fotografija u kojima je navodno prikazana ista vakcina pod mikroskopom. 

Osim vakcine protiv rotavirusa, Zelada je više puta analizirala i druge vakcine isto tvrdeći da se u njima nalazi nano grafen oksid, o čemu je AFP pisao na primer ovde

Zeladini dokazi uglavnom predstavljaju slike nepoznate materije, za koju tvrdi da predstavlja "svežu kap vakcine" pod mikroskopom.

Navodna doktorka je nekoliko puta u objavama objasnila da analizu sprovodi pomoću "optičkog mikroskopa", više puta je i prikazala mikroskop koji je AFP ranije identifikovao kao optički mikroskop Starware, komercijalni uređaj koji ne može da detektuje grafen.

Eksperti su u junu 2026. za AFP potrvdili da "optički mikroskop ne služi za utvrđivanje hemijskog sastava" i da se na njemu "posmatra morfologija, odnosno, izgled mikroskopskih struktura."

Kako bi se uopšte detektovalo postojanje čestica nano grafena potrebni su mnogo napredniji mikroskopi. 

Grafen oksid kao adjuvans?

Grafen oksid se dobija preradom grafita, pri čemu se on razdvaja na veoma tanke slojeve grafena. Ovaj materijal ima široku primenu u biomedicini, skladištenju energije, izradi nanokompozita i drugim oblastima. Koristi se i u industriji elektronike i energetike. Najpoznatiji je po upotrebi u providnim slojevima koji provode struju, a koriste se u ekranima, solarnim panelima i savitljivim LCD ekranima, jer je tanak, proziran i dobro provodi i toplotu i struju. Koristi se i u prečišćavanju i filtraciji vode.

Ima primenu i u medicini, zbog toga što se lako rastvara i ima veliku površinu, koristi se da lekove dopremi tačno tamo gde su potrebni, a može se ubaciti i direktno u tumor da pomogne zračenju da uništi ćelije raka.

Poslednjih godina naširoko se proučava korišćenje grafen oksida kao vakcinalnog adjuvansa, sastojka koji se dodaje vakcini da pojača i produži imunski odgovor organizma na antigen iz vakcine.

Naučnici su sproveli nekoliko studija, kao na primer ovu iz 2023. godine. Iako grafen poseduje obećavajuća svojstva potrebno je izvršiti dodatna klinička ispitivanja pre nego što bi počela upotreba na ljudima. 

Zaključno sa 23. julom 2026. godine AFP nije pronašao nikakve dokumente ili navode vodećih zdravstvenih institucija koji bi potvrdili da se grafen nalazi u bilo kojoj odobrenoj vakcini ili koristi kao adjuvans, sve je još uvek na nivou istraživanja. 

Image
Grafika o karakteristikama grafena, materijala budućnosti (AFP / Nikolas Ramaljo, Gustavo Isus, Patrisio Arana)

Vakcine protiv rotavirusa ne sadrže grafen

U Srbiji Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS) objavljuje Sažetak karakteristika leka (SmPC) za svaki registrovani lek i vakcinu. SmPC sadrži tačan spisak aktivnih i neaktivnih sastojaka, što znači da je svaki sastojak vakcine zvanično dokumentovan i javno dostupan.

Prema informacijama sa ALIMS-ovog sajta RotaTeq vakcina sadrži pet oslabljenih sojeva rotavirusa, kao i pomoćne sastojke poput šećera (saharoze), soli i vode, koji služe da lek bude bezbedan i da ga telo lakše primi. Rotarix vakcina sadrži jedan oslabljeni soj humanog rotavirusa, kao i šećer i vodu za injekcije kao pomoćne sastojke.

Ni u jednom spisku za vakcine protiv rotavirusa se ne pominje nano grafen oksid kao sastojak ili adjuvans. 

Što se tiče neželjenih efekata, najčešći za RotaTeq vakcinu su povišena temperatura, dijareja, povraćanje i blaža infekcija disajnih puteva, a retko i ozbiljnija komplikacija zvana intususcepcija (uvlačenje creva u sebe), o čemu se roditelji posebno obaveštavaju.

Neželjeni efekti Rotarix vakcine su dijareja, iritacija na mestu primene, bol u stomaku i nadutost, obično blagi i prolazni. Kao i kod RotaTeq-a, retko se javlja i intususcepcija.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO), putem svog Globalnog savetodavnog komiteta za bezbednost vakcina (GACVS), više puta je pregledala bezbednost i Rotarixa i RotaTeq-a i zaključila da koristi od vakcinacije nadmašuju redak rizik od intususcepcije, dok je u julu 2021. objavljen zvanični stav SZO koji potvrđuje da su sve rotavirus vakcine koje je SZO prekvalifikovala, uključujući ove dve, bezbedne i efikasne. Prekvalifikacija SZO-a je postupak procene kvaliteta, bezbednosti i efikasnosti kako bi proizvod mogao da se nabavlja preko međunarodnih programa agencija UN-a i sličnih organizacija.

Nezavisna međunarodna mreža za sistematske preglede medicinskih dokaza, Kohrejn (Cochrane), pregledala je 60 kliničkih studija i nije pronašla povećani rizik od ozbiljnih neželjenih efekata. Evropska agencija za lekove (EMA) takođe je odobrila RotaTeq za upotrebu u EU nakon detaljnog naučnog pregleda bezbednosti.

Pre uvođenja vakcina, globalno je od rotavirusa godišnje umiralo oko 500.000 dece, uglavnom u zemljama sa nižim prihodima. Pre uvođenja vakcine, rotavirus je u Evropskoj uniji uzrokovao oko 87.000 hospitalizacija i 231 smrtni slučaj dece mlađe od 5 godina svake godine. Broj hospitalizacija je smanjen za 90 odsto nakon uvođenja vakcina.

Prema informacijama iz poslednjeg dostupnog godišnjeg izveštaja o zaraznim bolestima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", u 2023. godini prijavljene su 22 epidemije rotavirusne infekcije a ukupno su registrovane 272 obolele osobe u Srbiji.

AFP je i ranije razobličio dezinformacije o vakcinama, o čemu više možete pročitati ovde.

Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas