Svakodnevni seksizam: Viralnu sliku 'kad su devojke bile dame' je generisala veštačka inteligencija

  • Objavljeno 30. oktobra 2024. u 17:14
  • Ažurirano 30. oktobra 2024. u 17:31
  • Za čitanje potrebno 10 minuta
  • Od: Marion DAUTRY, AFP Beograd
Iako su u nekoliko navrata društvene mreže nudile revolucionarni prostor ženama i manjinama, istraživači su pokazali da su algoritmi i nove tehnologije poput generativne veštačke inteligencije rodno pristrasni te da favorizuju mizogine narative i seksističke standarde ponašanja i lepote. Primera radi, korisnici društvenih mreža su u oktobru 2024. podelili crno-belu sliku mladih žena koje poziraju u mini suknji, uz brojne komentare da to pokazuje kako su u prošlosti bile "bolje". Međutim, tu sliku je stvorila veštačka inteligencija i nema veze sa činjenicama i stvarnošću. Takav sadržaj je "romantizacija prošlosti" koja ne odgovara stvarnom iskustvu žena, rekla je jedna stručnjakinja za AFP.

"Vreme 70-tih bez gume, hijelurona, kupljenih diploma, traka za trčanje, dijeta, režima, blogova i uvijanja dok pričaju ... kad su devojke bile dame," piše u opisu slike postavljene na Fejsbuku 15. oktobra 2024. Crno-bela slika prikazuje grupu mladih belih žena koje poziraju na ulici u štiklama, mini suknjama i natapiranim frizurama. Ista slika je podeljena na Instagramu ovde i ovde uz pitanje: "Da li će se vratiti minimalizam, jednostavnost u odevanju i kitnjasti motivi poput osmeha i lepota duše?" i anketu sa mogućnim odgovorima: "Da", "ne", "u proleće i leto haljinice, bez šminke", "farmerice, bela majica, osmeh i cvaje". Ovi postovi su dobili skoro 10.000 lajkova za deset dana.

U komentarima, mnogi su žalili za "zlatnim vremenom" kada su "žene bile dame". Jedna korisnica je napisala: "To su bila divna vremena, kad se znalo ko žensko ko muško. Nisi moga u školu dolaziti u pantalonim". Mnogo drugih se fokusiralo na veličinu grudi ovih žena ili su se pitali da li nose grudnjak.

Mnogi korisnici, podjednako muškarci i žene, insistirali su na navodnoj "prirodnoj lepoti" žena, kritikujući sadašnji izgled devojaka i žena. "Nikad više se neće roditi ovakvi andjeli. Sad dolaze polno neopredeljeni, pa roboti, i na kraju kraj sveta," napisao je jedan. "Prave jake zdrave, bez silikona bez preterane šminke, nije bilo ove javne prostitucije ovih sa farme, to je bila zdrava generacija mnogo mi nedostaju ona zlatna vremena, da čovek zaplače," komentarisao je drugi.

Međutim, na ženama prikazanim na slici ništa nije "prirodno". Fotografiju je kreirao Dall-E, program generativne veštačke inteligencije, kako bi prikazao primer francuske mode iz šezdesetih godina prošlog veka, rekao je njen kreator za AFP. Stručnjakinje ističu da je takav diskurs deo šireg seksističkog narativa sa kojim se devojke i žene svakodnevno suočavaju na internetu.

Image
Skrinšotovi postova sa slikom generisanom veštačkom inteligencijom na Fejsbuku i Instagramu, napravljeni 25. oktobra 2024.

Slika kreirana programom Dall-E

Obrnuta pretraga slike pokazala je da je ona podeljena u postovima i na drugim jezicima uz slične komentare o tome kako dokazuje da su žene u prošlosti bile lepše, na primer ovde i ovde na engleskom. U nizu na Eksu na španskom su na osnovu te slike korisnici tvrdili  da život tokom Frankove diktature, kada su ženama oduzeta prava a njihova uloga ograničena na kućne poslove i majčinstvo, za njih nije bio toliko loš.

Pretraga na Guglovom pretraživaču za proveru činjenica pokazala je da je Gugl sliku prvi put indeksirao u martu 2024. na francuskom blogu o starim vremenima, u sekciji o modi tokom 60-ih nakon pojavljivanja mini suknje (arhivirano ovde).

Pažljivim posmatranjem slike objavljene na francuskom blogu uočava se mnogo znakova da je nastala korišćenjem generativne veštačke inteligencije: previše nogu, disproporcija tela, besmisleni natpis u pozadini, previše prstiju... AFP je pisao o nekim od znakova koji mogu pomoći da se prepozna sadržaj generisan veštačkom inteligencijom.

Image
AFP je označio kvadratima nekoliko detalja koji ukazuju na to da je slika generisana veštačkom inteligencijom

AFP je kontaktirao autore francuskog sajta. Loren Lokursio (Laurent Locurcio) potvrdio je u mejlu 24. oktobra 2024. godine da je napravio sliku koristeći Dall-E. Rekao je da su uputstva bila "nešto prilično neprecizno kao 'ulična scena koja prikazuje modu mladih žena u Francuskoj 60-ih godina nakon pojavljivanja minića'."

Takođe je ukazao na to da u odeljku sajta sa pravnim napomenama piše da su "neke od slika u tekstovima ilustracije napravljene kompjuterskim alatima, a ne fotografije" (arhivirano ovde).

Internet kao plodno tle za patrijarhalni i mizogini diskurs

Žene su našle na društvenim mrežama mogućnosti i prostor da podele svoja iskustva i da osude rodno zasnovano nasilje (arhivirano ovde, ovde i ovde). Međutim, ove platforme su takođe prostor pogodan za propagiranje starih seksističkih narativa i nasilne mizoginije (arhivirano ovde).

"Algoritamska digitalna struktura više doprinosi nego što suzbija širenje rodnih stereotipa i toksičnih digitalnih supkultura," dok agresori uživaju u anonimnosti i zaštiti koju nudi ekran, ističe se u izveštaju o rodnom zasnovanom nasilju u Srbiji koji je SHARE Fondacija objavila u septembru 2024. (arhivirano ovde).

"Kao rezultat, duboko ukorenjeni tradicionalni obrasci mizoginije i diskriminacije žena i drugih marginalizovanih grupa prenose se u digitalnu sferu, gde se rodne nejednakosti, patrijarhalne norme i vrednosti dalje perpetuiraju," navodi se u izveštaju.

Veštačka inteligencija je kritikovana zbog generisanja seksističkog sadržaja i održavanja mizoginije. Pristrasnost ljudi koji razvijaju tu tehnologiju — uglavnom muškaraca — i skupova podataka koji se koriste za obuku programa odražava se u njihovoj proizvodnji (arhivirano ovde i ovde).

"Ljudi su puni stereotipa i to se prenosi na tehnologiju," rekla je za AFP Činjenice u intervjuu 29. oktobra 2024. feministička aktivistkinja Nina Pavićević (arhivirano ovde), koja na svojim stranicama "Kritički" na Instagramu i TikToku razotkriva rodno zasnovanu diskriminaciju i nasilje na i van društvenih mreža (arhivirano ovde). "Primetila sam da ljudi odvajaju ono što se dešava na društvenim mrežama i u stvarnom životu kao da su dva sveta, ali nije tako. Mizoginija uživo se preliva onlajn," dodala je.

Slikama poput ove generisane veštačkom inteligencijom koja kruži društvenim mrežama sa komentarima u kojima se kritikuje izgled i ponašanje žena "namećemo očekivanja da budu dame, da imaju manire, da trepću, da se slažu sa svime što je rečeno i da ćute," rekla je u intervju 27. oktobra 2024. za AFP Činjenice Hristina Cvetinčanin Knežević, sociološkinja i istraživačica, stručnjakinja za rodno zasnovano nasilje počinjeno posredstvom tehnologije.

"Za ovo će neki reći da i nije tako strašno" u poređenju sa razvijanjem "deepfake" tehnologije za osvetničku pornografiju i seksualno uznemiravanje devojaka i žena na društvenim mrežama u Srbiji (arhivirano ovde), dodala je Cvetinčanin Knežević koja vodi Instagram stranicu "Feminizam iz teretane". "Ali to nameće standarde i očekivanja koja imamo od žena na bazi rodnih uloga. Trebalo bi da smo to već davno ostavili iza nas."

Istraživanje koje je 2022. godine sprovela srpska nevladina organizacija (NVO) Atina pokazalo je da je verbalno nasilje (pod kojim ispitanice podrazumevaju "vređanje, ostavljanje pogrdnih komentara vezanih za izgled, omalovažavanje, ponižavajuće komentare itd.") deo svakodnevnog onlajn iskustva srpskih devojaka i žena (arhivirano ovde).

U Francuskoj, izveštaj Visokog saveta za rodnu ravnopravnost iz 2024. godine takođe je pokazao da je digitalna sfera jedan od tri stuba propagiranja seksističkih standarda od malih nogu (arhivirano ovde). "Na internetu, 75 odsto žena kaže da ih se ne tretira jednako (što potkrepljuju naše studije o najgledanijem sadržaju na Instagramu, gde 68 odsto video snimaka prenosi stereotipe prema kojima je majčinstvo jedina dužnost žene)," navodi se u izveštaju.

Takvi patrijarhalni stavovi su "bajke", rekla je Cvetinčanin Knežević. "Očekuje se da će bajke biti dovoljno jake da ubede da bi tako trebalo da bude," dodala je. Ona krivi nedostatak edukacije o medijskoj pismenosti i kritičkom mišljenju u obrazovanju za ljude koji nasedaju na tako "falsifikovanu istoriju" kao što je ova slika generisana veštačkom inteligencijom.

Prema Nini Pavićević, takvi sadržaji predstavljaju "romantizaciju prošlih vremena" na štetu žena i njihovih stvarno proživljenih iskustava. Ona se nedavno bavila sličnim narativom koji šire "čuvari patrijarhata" da su se "naše babe porađale u njivi", što implicira da su žene danas slabe ili razmažene i ne bi trebalo da se žale (arhivirano ovde).

Kad je pokrenula razgovor, žene su delile priče o smrtnosti dece, bolu, nedostatku pristupa zdravstvenim uslugama i obrazovanju, silovanjima u braku i nasilju u porodici.

"Međutim, kad su žene pričale o svom iskustvu naljutili su se baš ti ljudi koji kažu 'naše babe su se porađale u njivi' na žene koje su progovarale i rekle da nije bilo tako. Baš jezivo. Ne veruje se ni mrtvim ni živim ženama," rekla je Nina Pavićević za AFP Činjenice.

AFP je 2023. godine prikazao kako je slika jedne azijske žene generisana veštačkom inteligencijom podeljena u postovima na raznim jezicima uz netačnu tvrdnju da prikazuje japansku ministarku zdravlja. Slika je praćena gomilom komentara seksualne prirode i uvreda na račun izgleda te lažne žene ali i pravih političarki. Takvi napadi su deo šireg diskriminatornog sistema usmerenog na žene. Taj svetski fenomen poznat kao "rodno zasnovana dezinformacija" napada dostojanstvo žena, ućutkuje ih i proteruje iz javnih uloga (arhivirano ovde).

Članak je ažuriran novim skrinšotom primera spornih postova
30. oktobar 2024. Članak je ažuriran novim skrinšotom primera spornih postova

Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas