Slika sahrane maloletnica koje su bile žrtve napada u iranskoj školi generisana je pomoću veštačke inteligencije

Ubrzo nakon što je 28. februara 2026. izbio rat na Bliskom istoku, iranski mediji su izvestili o eksploziji u školi za devojčice na jugu zemlje, u kojoj je poginulo više od 150 ljudi. U tom kontekstu na društvenim mrežama je počela da kruži fotografija na kojoj se vide desetine tela prekrivenih platnom i cvećem, kao i fotografije devojčica. Slika je podeljena nekoliko hiljada puta na različitim jezicima. Međutim, ilustracija je napravljena pomoću veštačke inteligencije (AI), što su potvrdili AFP-ova vizuelna analiza, alati za detekciju AI sadržaja i eksperti iz ove oblasti.

"Počela je sahrana iranskih djevojčica iz osnovne škole „Shajareh Tayyebeh” u gradu Minabu u provinciji Hormozgan, na jugozapadu Irana. Ubijeno je 167 djevojčica od 7 do 12 godina mladosti. Za život se bori još 60 teško spaljenih djevojčica. Projektili na školu su ispaljeni s brodova američke ratne mornarice. To u medijima nije vijest. Najveći pojedinačni pokolj djece u zadnjih 70-ak godina", piše u opisu ovog posta objavljenog na Fejsbuku 3. marta 2026. godine.

U objavi se nalazi i fotografija na kojoj se vidi više ljudi koji oplakuju poginule, a sam post je podeljen više od 700 puta. 

Slika je, uz slične tvrdnje, deljena i na drugim jezicima, uključujući engleski, španski, francuski, portugalski, grčki, holandski, poljski i slovački. Sliku je objavila i Zara Sultana (Zarah Sultana), članica stranke Vaša stranka (Your Party) u britanskom parlamentu, bez naznake da je generisana pomoću veštačke inteligencije.

Image
Skinšot objave sa slikom koju je generisala veštačka inteligencija. napravljen 16. marta 2026. Oznake narandžastom bojom kao i AI logo je dodao AFP

Nakon što su 28. februara 2026. godine Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael započeli rat protiv Irana, iranske vlasti su saopštile da je u bombardovanju škole u Minabu, na jugu zemlje, poginulo više od 150 ljudi. Ni SAD ni Izrael nisu potvrdili napad, a AFP nije mogao da pristupi mestu događaja kako bi proverio navode (arhivirani link ovde).

Prema istragama lista Njujork tajms (The New York Times) i novinske agencije Rojters (Reuters), moguće je da je reč o američkom napadu usmerenom na pomorsku bazu koja se nalazi pored škole.

Portparolka Kancelarije Visokog komesara UN za ljudska prava, Ravina Šamdasani (Ravina Shamdasani), pozvala je na "brzu, nepristrasnu i temeljnu istragu" okolnosti incidenta i podsetila da bi bombardovanje civilnih objekata moglo da se smatra "ratnim zločinom".

Iranski predsednik Masud Pezeškijan (Masud Pezeshkian) izjavio je da njegova zemlja neće ostati "nema" nakon ovog i još jednog napada kojim je pogođena bolnica i koji se, prema navodima, dogodio dan kasnije. U međuvremenu, američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) rekao je da Sjedinjene Američke Države ne bi "namerno" napale školu i dodao da Pentagon istražuje incident.

U svakom slučaju, viralna slika sadrži nekoliko elemenata koji ukazuju na to da je napravljena pomoću veštačke inteligencije, poput tela u pozadini slike koja deluju zamućeno.

Takva scena se ne pojavljuje među fotografijama sa dana sahrane koje je objavila iranska novinska agencija ISNA, a koje je distribuirao AFP, niti u izveštajima međunarodnih medija poput agencije Anadolu.

"Očigledno je reč o lažnoj slici", rekao je za AFP 6. marta 2026. Šu Hu (Shu Hu), autor istraživanja o veštačkoj inteligenciji i doktor računarstva i inženjerstva na Univerzitetu u Bafalu, SAD.

Kako kaže ovaj stručnjak, to se može primetiti po "izobličenom" nosu na jednoj od fotografija devojčica, kao i po pravcu senki, koje nisu dosledne i koje na cveću padaju nadole, dok su na okvirima fotografija usmerene nagore.

Image
Skrinšot AI slike napravljen 12. marta 2026. godine. AFP je crvenom bojom označio nedoslednosti koje je uočio stručnjak. AI logo je takođe dodao AFP

Si-vej Lju (Siwei Lyu), direktor Laboratorije za medijsku forenziku na Univerzitetu u Bafalu i istaknuti profesor na Državnom univerzitetu u Njujorku, saglasio se sa Huom u vezi sa "pikselizovanim nosom" na jednoj od fotografija. On je za AFP 6. marta 2026. naveo i druge primere koji ukazuju na to da je ilustracija "generisana pomoću veštačke inteligencije", poput "dupliranja portreta" i "neprirodne" gustine perspektive.

Pažnju Havijera Huertasa (Javier Huertas), člana grupe za obradu prirodnog jezika i duboko učenje (NLP-DL) na Politehničkom univerzitetu u Madridu, privukla su "izobličena lica" na fotografijama, ali i "broj ramova u svakom redu", s obzirom na to da se vide "tri rama na istom telu". On je za AFP 5. marta 2026. procenio da je slika generisana pomoću veštačke inteligencije.

Image
Skrinšot AI slike napravljen 12. marta 2026. godine, na kojem su istaknuta lica, odnosno tri okvira na istom telu, koja su uočili stručnjaci. AI logo je dodao AFP

Prema Huertasu, "nizak kvalitet" slike predstavlja "namernu taktiku da se prikrije da je reč o AI-ju, "jer otežava uočavanje drugih nedoslednosti koje sintetičke slike obično sadrže, poput oblika ruku".

Pored toga, alati poput ekstenzije InVID-WeVerify, razvijene u saradnji sa AFP-om, ukazuju na visoku verovatnoću od 94% da je ilustracija napravljena pomoću veštačke inteligencije.

Image
Skrinšot rezultata alata InVID-WeVerify, napravljen 12. marta 2026. godine, koji pokazuje da je viralna slika generisana pomoću veštačke inteligencije. AI logo je dodao AFP

Slično tome, detektor Hive Moderation ukazao je na verovatnoću od 99,9% da je slika generisana pomoću veštačke inteligencije. Detektor veštačke inteligencije AI or Not takođe navodi da je slika "verovatno generisana uz pomoć AI-ja".

Image
Skrinšot rezultata alata Hive Moderation, napravljen 5. marta 2026. godine, koji pokazuje da je viralna slika generisana pomoću veštačke inteligencije. AI logo je dodao AFP

Rat na Bliskom istoku prati velika količina dezinformacija o kojima je AFP već pisao na primer ovde i ovde.

Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas