Na slikama su prikazane braon mramoraste stenice, a ne nova vrsta otrovnih stenica koja napada ljude

Krajem septembra i početkom oktobra 2024. na Zapadnom Balkanu primećena je masovna pojava 'smrdibuba' u domaćinstvima. Ova pojava dovela je do širenja netačnih tvrdnji u objavama na društvenim mrežama, koje sugerišu da se radi o novoj otrovnoj vrsti 'smrdibube', koja je navodno došla 'avionom' kao 'proizvod biološkog rata', kao i da bube mogu da grizu ljude i životinje. AFP je objave i slike 'smrdibuba' pokazao nekolicini entomologa, koji su potvrdili da se zapravo radi o 'braon mramorastoj stenici', vrsti koja se hrani biljkama i koja je u regionu prisutna od 2015. godine, zahvaljujući odsustvu prirodnih predatora i porastu temperatura.        

"Ovo nije 'Smrdibuba' koju ste poznavali! Vrlo je opasna i invazivna smrdljiva buba," piše u postu objavljenom na Fejsbuku 10. oktobra 2024. i podeljenom više od tri hiljada puta za manje od nedelju dana. Post sadrži pet fotografija insekata sličnog izgleda, koji su prema objavi "otrovni", "proizvod biološkog ratovanja koji se širom naše zemlje širi avionom" i koje vas mogu ugristi "dok spavate", navodi se u objavi.

Isti tekst i slike podeljeni su i u drugim objavama poput ove i ove. Podelili su ih i korisnici iz Hrvatske, kao i korisnici drugih platformi poput Eksa i Instagrama.  Ove tvrdnje kružile su društvenim mrežama i ranije u postovima na turskom jeziku.

AFP je poslao postove nekolicini entomologa u Srbiji i Bosni koji su potvrdili da pokazuju primerke 'Halyomorpha halys'. Ovaj insekt je "isključivi biljojed, hrani se bodenjem i sisanjem biljnog tkiva," i registrovan je u Srbiji tek u oktobru 2015. godine, objasnila je za AFP Činjenice dr Aleksandra Konjević, vanredna profesorka entomologije na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu i predsednica UO Entomološkog društva Srbije.

"Sve ostalo je teorija zavere," rekla je AFP-u dr Mihaela Kavran, docentkinja za entomologiju na istom fakultetu.

Image
Skrinšotovi netačnih postova na Fejsbuku, napravljeni 15. oktobra 2024.

Nekoliko detalja u tekstu dovodi u pitanje njegovu pouzdanost. Na primer, isti tekst kruži na nekoliko jezika i u različitim zemljama, ali nijedna zemlja nije specifično navedena. Takođe, neprecizno se tvrdi da "poljoprivredne komore rade na tome"; međutim, takva institucija još uvek ne postoji u  Srbiji (arhivirano ovde). Pored toga, navodi se i da se "u literaturi [stenica] zove smeđi tvor", međutim smeđi tvor je potpuno drugačija životinja - sisar (arhivirano ovde). 

Bezopasna za ljude, ali loša za biljke

"Na Fejsbuk postu koji ste poslali vide se stenice vrste braon mramoraste stenice (lat. Halyomorpha halys), fam. Pentatomidae," napisala je u mejlu za AFP Činjenice 15. oktobra 2024. dr Aleksandra Konjević, koja se godinama bavi proučavanjem takvih buba.

One su "u narodu poznatije kao 'smrdibube' zbog neprijatnog mirisa koji većina predstavnika ove familije luče kada su uznemirene, a što prvenstveno ima odbrambenu ulogu za njih," napisala je ona.

Mediji iz regiona su izvestili u septembru i oktobru 2024. o rastućem prisustvu smrdljive štetočine (arhivirano ovde, ovde i ovde).

Obrnuta pretraga svake slike u postu prikazala je da su sve objavljene uz opis da prikazuju primerke buba iz porodice Halyomorpha halys. Te slike se nalaze na sajtu za ilustrativne fotografije i na Vikipediji ovde i ovde. Dve od njih su objavljene na stranici o "Halyomorpha halys" u bazi podataka Sekretarijata organizacije za zaštitu evropskih i mediteranskih bilja (EPPO) -- arhivirano ovde, ovde, ovde i ovde.

Image
Skrinšot stranice o vrsti Halyomorpha Halys u bazi podataka EPPO, napravljen 16. oktobra 2024.

Ova vrsta insekta je bezopasna za ljude i nema fizički kapacitet da ujede, potvrdila dr Konjević za AFP.

"Vrsta je isključivi biljojed, hrani se bodenjem i sisanjem biljnog tkiva, prvenstveno plodova (...). Napada više od 175 biljnih vrsta, među kojima su i poljoprivredne kulture kojima neretko nanosi ekenomski značajne štete," objasnila je, dodajući da "poljoprivredne stručne službe i fakulteti redovno prate brojno stanje i širenje ove i srodnih vrsta stenica kako bi na vreme upozorili poljoprivredne proizvođače o mogućnostima oštećenja plodova gajenih biljaka, što je zapravo najveći značaj ove vrste."

Ljudi će ih verovatno primetiti u kućama u jesen, tražeći topla skloništa za prezimljavanje. "Do zime će se povući u skrovišta i ponovo se pojaviti na proleće kada kreću u obrnutom smeru, ka izvoru hrane u bašti, parku, voćnjaku i sl.," napisala je dr Konjević.

Ova vrsta nije endemska za region, već se pojavila nedavno. "Ne ispuštaju ih iz aviona, nego se, zbog svoje osobine da vole da se zavlače na tamna i suva mesta, uglavnom šire transportnim sredstvima zajedno sa robom i/ili putnicima," te "imaju dobro razvijena krila i dobri su letači, pa mogu i sami da se šire na manje udaljenosti," rekla je dr Konjević za AFP, dodajući da je u Srbiji registrovana u oktobru 2015. godine.

"Vrsta stenice na koju se ovih dana ljudi žale je invazivna vrsta koja je došla iz Azije. Polifagna je (hrani se velikim brojem biljnih vrsta), uspešno se prilagodila kontinentalnoj klimi i kod nas nema prirodne neprijatelje te se nekontrolisano širi," rekla je u mejlu za AFP Činjenice 14. oktobra 2024. entomološkinja dr Mihaela Kavran.

Ona je nazvala tvrdnje o "biološkom ratu" na društvenim mrežama "teorijama zavere".

Neki naučnici su istakli da su trenutne promene temperatura usled klimatskih promena takođe povoljne za ovu vrstu  i da bi mogle da objasne zašto se čini da ljudi češće primećuju takve stenice (arhivirano ovde).

"Vrsta je konstatovana i u BiH i zemljama regiona, invazivna je i nije neobična situacija što je povećana brojnost iste jer joj očito pogoduju trenutne temperature (klimatske promjene) za razmnožavanje i razvoj. Znači povećana gustina populacija te distribucija smeđe mramoraste stjenice a i drugih insekata u vezi su sa klimatskim promjenama," napisao je 15. oktobra 2024. u mejlu za AFP Činjenice Prof. Dr. Mirza Dautbašić sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu.

"Tako da su neozbiljne tvrdnje da se radi o biološkom ratu," dodao je.

Dr Konjević, međutim, rekla je AFP-u da je "teško predvideti" uticaj klimatskih promena na stenicu zato što "temperatura nije jedini faktor koji utiče na" povećanje broja generacija.

Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas