
(AFP / Geoffroy Van Der Hasselt)
Citat pripisan Kristin Lagard o starim ljudima koji ‘žive predugo i rizik su za ekonomiju’ je netačan
- Članak je star više od godinu dana.
- Objavljeno 26. novembra 2020. u 12:13
- Za čitanje potrebno 4 minuta
- Od: Katarina SUBASIC, AFP Beograd
Copyright © AFP 2017-2025. Za svaku vrstu komercijalne upotrebe ovog sadržaja potrebna je pretplata. Kliknite ovde za više informacija.
“Stari ljudi žive predugo i ovo predstavlja rizik za globalnu ekonomiju. Moramo nešto hitno preduzeti,” glasi citat na fotografiji Kristin Lagard, bivše direktorke Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i predsednice Evropske centralne banke (ECB) u Fejsbuk objavama podeljenim ukupno više od 2.000 puta i pregledanim 63.000 puta za samo tri dana otkad su poslednji put postavljene 23. novembra. Neke objave kao ova imaju dodatnu poruku na vrhu fotografije koja glasi: “PENZIONERI ČUVAJTE SE VAKCINE, KORONA JE ZBOG VAS IZMIŠLJENA.” Druga objava ima različit tekst na vrhu fotografije: “ELIMINACIJA STARIJIH GRAĐANA SVETA KAO JEDNA OD OSNOVA DEPOPULACIONE POLITIKE…” Isti navodni citat sa drugom fotografijom Kristin Lagard deljen je i u aprilu, junu i septembru.
Tvrdnja je netačna. ECB negira da je Lagard to ikad rekla. AFP Činjenice uradio je Gugl pretragu po ključnim rečima “Lagard-stari ljudi žive predugo” i nije našao dokaz za takav citat bivše direktorke IMF-a.

“Taj citat nije tačan,” rekla je u mejlu 25. novembra za AFP Činjenice Valentina Geneva iz odeljenja za odnose sa medijima ECB-a.
“Čini se da je pogrešno citiran govor koji je gospođa Lagard održala pre pet godina,” dodala je, upućujući nas na obraćanje koj je tadašnja šefica IMF-a imala na Institutu za tehnologiju Masačusetsa (MIT) 4. marta 2016. godine.
U tom govoru, naslovljenom “Demografske promene i ekonomska dobrobit: uloga fiskalne politike,” Lagard je rekla da će se, osim Južne Azije i Podsaharske Afrike, drugi delovi sveta, uključujući najnaprednije i rastuće ekonomije, suočiti sa “značajnom promenom u populacije koje stare i opadaju.”
“To će imati dalekosežne posledice za ekonomije, finansijska tržišta, socijalnu stabilnost i geopolitiku. Ukoliko se nešto ne preduzme, javni penzioni i zdravstveni sistemi na dugi rok neće biti održivi,” rekla je tada Lagard, koja je postala predsednica ECB-a 2019. godine.

U drugom delu govora, Lagard je ponudila rešenja poput “pomeranje granice starosnog doba za penzionisanje,” primenu “boljih poreskih sistema i efikasniju javnu potrošnju,” upotrebu imigracije da se “podstakne radna snaga u zemlji” i “inovacije”.
MMF-ov izveštaj o rizicima dugovečnosti
Netačne Fejsbuk objave deljene su prethodnih i ranije ove godine na nekoliko drugih jezika i razobličile su ih i druge organizacije za proveru činjenica kao ovde na španskom, ovde na francuskom i ovde na hrvatskom. Španska internet stranica za proveru činjenica Malditas uputila je na ovaj MMF-ov izveštaj iz 2012. koji se bavio rizicima dugovečnosti.
Lagard nije bila prisutna na konferenciji za novinare održanoj 11. aprila 2012, na kojoj je predstavljen izveštaj, ali Hose Vinals (José Viñals), šef Odeljenja za globalnu finansijsku stabilnost govorio je o “velikim budućim troškovima starenja, što je dobro poznat problem, (i da) postoje dodatni finansijski i fiskalni troškovi koji nastaju zato što ljudi žive duže nego što se sada očekuje.”
“U korenu problema je da se u prošlosti loše procenjivalo koliko će dugo ljudi živeti i, iako ćemo se svi složiti da je duži život dobra stvar, to nosi finansijski rizik. Možemo ostati bez novca za penzije” rekao je tada Vinals.
Pomoćnica direktora u Odeljenju za monetarnu ekonomiju i kapitalna tržišta MMF-a, Laura Kodres, objasnila je na istoj konferenciji za novinare da je rizik dugovečnosti rizik povezan sa tim što ljudi žive duže nego što je očekivano.
“Dozvolite mi da odmah kažem da je živeti duži život uopšteno govoreći dobra stvar. Tako da zvuči malo čudno kada to zovemo rizikom. Međutim, ako to pitanje razmatramo sa stanovišta finansijskog planiranja, postoji jasan rizik povezan sa dužim životom od očekivanog,” rekla je ona.
“Gotovo sve zemlje su neprekidno grešile u proceni toga koliko će ljudi živeti, predviđajući u proseku oko tri godine manje,” rekla je i dodala da je to rizik za “pojedince, ali takođe i za one koji omogućavaju garantovanu penziju, definisane dobiti penzionih planova, osiguravajuće kompanije koje isplaćuju godišnje anuitete i vlade ukoliko omogućavaju starosne penzije.”
Novi korona virus nije izmišljen
Netačne Fejsbuk objave povezale su ovaj navodni citat sa pojavom novog korona virusa, a jedna od njih čak otvoreno upozorava penzionere da je “korona zbog vas izmišljena.”
Naučnici iz više zemalja su, međutim, mnogo puta rekli da novi virus koji se pojavio u Kini krajem 2019. godine, SARS-CoV-2, potiče iz prirode. AFP-ovi servisi za proveru činjenica na raznim jezicima razobličili su tvrdnje da je virus veštački napravljen ili da uopšte ne postoji. AFP Činjenice je o tome pisao ovde i ovde.
Druge objave povezuju citat sa široko rasprostranjenom teorijom zavere o planu da se smanji svetska populacija, često pripisivan bilioneru i filantropu Bilu Gejtsu, što je AFP već razobličio.
Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?
Kontaktirajte nas