Nemačka kancelarka Angela Merkel nosi masku u Berlinu 31. marta 2021 (HANIBAL HANŠKE / POOL / AFP)

Pokazali smo crne niti na maskama mikrobiolozima, kažu da to nisu paraziti nego bezopasna vlakna

  • Članak je star više od godinu dana.
  • Objavljeno 8. aprila 2021. u 09:54
  • Ažurirano 8. aprila 2021. u 10:56
  • Za čitanje potrebno 9 minuta
  • Od: Marion DAUTRY, AFP Beograd
Video snimci na kojima se vide ljudi kako telefonom zumiraju  zaštitne maske kruže društvenim mrežama širom sveta u poslednje dve nedelje. Desetine su snimljene na zapadnom Balkanu, a delile su ih na hiljade ljudi uplašenih zbog crnih niti nađenih na maskama za koje su neki rekli da su “paraziti” ili “morgeloni”. Našli smo i mi te crne niti i pokazali smo ih mikrobiolozima: nisu živi organizmi ili mehaničke čestice nego bezopasna vlakna.

“A evo vam jos odvratnijeg videa gde se u maskama nalaze zivi organizmi,” piše u opisu videa postavljenog na Fejsbuku 26. marta i podeljenog više od 2.000 puta za dve nedelje. “Skandalozno!! Šokantno!! Paraziti u hirurškim maskama koje se dele deci u školama (morgellons),” piše u drugoj objavi postavljenoj 31. marta i podeljenoj više od 3.200 puta za četiri dana pre nego što je izbrisana. Na ovom video snimku jedna žena pokazuje masku za koju kaže da ju je dobila ćerka u školi. Svojim telefonom zumira na tkanini i pronalazi male crne niti “na unutrašnjoj strani maske”. “Svi imate kod kuće telefone i maske, pa probajte, samo ih napuhnite malo,” kaže ona. 

Ovo je samo jedan primer mnogih video snimaka koji kruže u regionu i širom sveta sa ljudima koji koriste telefone ili male mikroskope kako bi pogledali tkaninu maski. AFP Činjenice izbrojao je najmanje petnaest različitih video zapisa, od kojih su mnogi na srpskom, ali i na nemačkom, grčkom, češkom, bugarskom

Novinari AFP-ovih servisa za proveru činjenica u Evropi su radili zajedno da bi odgovorili na tri pitanja: Da li možemo i mi da nađemo te niti i gde; šta su i zašto se ponekad čini  da se kreću? Takve niti možete zapravo naći u mnogim drugim predmetima, poput mačje loptice, notesa, kaputa ... jer nisu paraziti, već bezopasna vlakna koja se kreću zbog vazduha i vode. Takođe nisu Morgeloni, što je još uvek nedefinisano stanje koje neki naučnici pripisuju psihotičnoj zabludi ili možda bakteriji.

Image
Skrinšot objave na Fejsbuku napravljen 5. aprila 2021.

Da li se ova vlakna nalaze isključivo na maskama? Ne

Ovi kućni eksperimenti su za mnoge korisnike dokaz da su maske opasne i da njihovo nošenje ne bi trebalo da bude obavezno. Mnogi su izrazili posebnu zabrinutost za decu koja u školi moraju da nose maske. “SAMO DETETU STAVI MASKU I TO 5 OD JEDNOM DA SE LEPO NAGURA GMORGANIZAMA,” napisao je jedan korisnik.

Međutim, te crne dlake mogu se naći svuda, što se protivi teoriji da je nošenje maski posebno rizično ili da su “živi paraziti” namerno postavljeni na maske za opštu upotrebu i da će da truju stanovništvo.

Novinarka servisa AFP Činjenice je pomoću lupe na telefonu gledala različite predmete koji se koriste u svakodnevnom životu, uključujući jednu pamučnu masku i jednu KN95 masku, i u svima je pronašla iste crne niti, kao što možete videti u galeriji ispod ovog pasusa.

Šta su ove crne niti? Bezopasna vlakna

Nakon što smo i mi našli crne niti, zapitali smo se: šta su i da li ih se treba  plašiti? Tražili smo od nekoliko naučnika da pogledaju video snimke i slike i dobili smo vrlo umirujuće odgovore. 

“Najverovatnije se radi o komadima tkanine - bilo od odeće koju nosi osoba koja eksperimentiše ili od zastora ili tepiha u sobi. Vazduh je prepun ovih fragmenata tkanine koji slobodno lebde zajedno sa polenom, plesni, delovima mrtvih ćelija naše kože, mikroskopskim komadićima zemlje itd,” rekla je 31. marta 2021. u mejlu za AFP na češkom Jana Nebesarova, docent u laboratoriji za elektronske mikroskopije u Biološkom centru Češke akademije nauka.

“Znači da maska ili (štapić za Covid-19) test može da sadrži niti koje su tamo dospele tokom proizvodnog procesa ili tokom rukovanja neposredno pre nego što je trebalo da se koriste. U svakom slučaju nisu opasne za zdravu osobu, to su stvari koje udišemo svakog dana i naš trepavičasti epitel, koji oblaže naš respiratorni sistem, vrlo dobro zna kako da se dobro nosi sa tim stranim mikroskopskim česticama,” dodala je.

Image
Slika za ilustraciju čestice prašine u suspenziji u vazduhu (Austin Ban / Unsplash)

Tražili smo i od Džefrija Marlova (Jeffrey Marlow) docenta biologije na Univerzitetu u Bostonu da reprodukuje eksperiment za nas. Na jednoj potpuno novoj maski je našao samo “niti”. “Kada sam izvadio novu masku iz pakovanja i pogledao je pod Nikonovim mikroskopom sa povećanjem 80 puta, video sam mrežu bistrih i prozirnih niti. Otprilike jednom ili dva puta na svaki kvadratni centimetar, bilo je tamnijih niti koje su bile kratke i često uvijene. Tokom desetak minuta mog posmatranja u laboratoriji, nijedno vlakno na masci se nije pomerilo,” rekao je 5. aprila 2021. u mejlu za AFP-u Činjenice.

“Maske sa vrlo dobrim filtrirajućim svojstvima protiv virusa imaju posebno dobar elektrostatički naboj” što im omogućava da privuku i zarobe čak i male viruse na tkanini, objasnio je 7. aprila 2021. u mejlu za AFP Nemačka portparol nemačkog proizvođača D/Maske Kristijan Šarlah (Christian Scharlach). Dodao je da se nečistoće poput vlakana mogu zalepiti na maske tokom pakovanja, posebno zato što su “maske elektrostatički naelektrisane”. Isto važi i za sredinu u kojoj se maska čuva. “Elektrostatički naboj privlači i filtrira vlakna. Ako masku, na primer, nosite u džepu, vlakna će se automatski pričvrstiti za masku.”

Zašto se vlakna kreću? Zbog vazduha ili vode

Mnogi ljudi su bili uvereni da su vlakna bila živi organizmi jer su se “kretala”. Ali i za ovo postoji jednostavno objašnjenje. Prvo, ova “aerosolna vlakna” su toliko lagana da ih nose vazdušne struje koje mi kao ljudi možda ne bismo osetili. Statički elektricitet je drugo objašnjenje. Štaviše, većina ljudi je stavljala maske pod vodu, govoreći da bi to nateralo “parazite da reaguju”.

“Kada pokušate da uhvatite predmet u bazenu, on se udaljava od vas jer ste rukom stvorili talas. Predmet se kreće dalje. Slično tome, kada priđete niti vrhom pincete, stvorite talas u kapljici vode i nit se pomeri. Međutim, to ni na koji način ne dokazuje da je čestica živa ili da se može sama kretati,” objasnila je Jana Nebesarova.

Rumunski fizičar Kristijan Presura (Cristian Presură), viši istraživač u istraživačkoj laboratoriji Filips u Ajndhovenu, takođe je demantovao tvrdnju da su vlakna paraziti u videu objavljenom na Jutjubu 2. aprila 2021. On je sprovodio eksperiment na raznim tkaninama i otkrio da su to samo crne niti vlakana. “Para koja se još uvek nalazi u maski podiže se i na taj način pokreće ono što mislim da je tekstilno vlakno,” rekao je posle stavljanja maske na kuvalo za vodu.

“Para je ušla u tekstil, tamo se zadržala i postepeno izlazi na površinu i pomera ta vlakna tkanina (...), zatim se ohlade i tako menjaju svoju strukturu. To je to što se dešava. Reaguju na ove promene u životnoj sredini,” kaže Presura na kraju snimka. 

U svim video snimcima koje smo videli, ljudi dodiruju masku golim rukama, prokuvavaju je, stavljaju je na sto u kuhinji, u lavabo ... Mnogo je mogućnosti da se vlakna i drugi debri koji vise u vazduhu ili na površinama zakače za tkaninu maske i da kreiraju iluziju pokreta zbog koga bi izgledali “živi”.

Eksperiment u laboratoriji

Da bismo bili još sigurniji da nema razloga za uznemiravanje, pokazali smo slike crnih niti Marini Jovanović, doktorki bioloških nauka i naučnoj saradnici na Institutu za opštu i fizičku hemiju u Beogradu. “To je samo neki običan debri,” rekla je u intervju 6. aprila 2021. 

Jovanović nije pronašla crnu nit na potpuno novoj maski koju je testirala za nas. Dali smo joj i istrošenu masku na kojoj smo pronašli nekoliko ovih vlakana. Jovanović je objasnila da u stvarnim laboratorijskim uslovima komad maske pod mikroskopom treba staviti barem između dva sloja stakla i ne treba ga stalno dodirivati rukom, kao i da se pravilno ispitivanje ne bi oslanjalo samo na mikroskop. Nismo poštovali laboratorijske uslove kako bi eksperiment bio sličniji onome što ljudi rade kod kuće.

 

“Nije moguće pomešati vlakna sa živim organizmima. Vlakna imaju ponavljajući obrazac, znamo kako to izgleda tako da nisu mikrobi,” objasnila je. Jovanović je takođe istakla da su bitni i “uslovi testiranja” i korišćenja. “Kada stavimo masku, dodirnemo je rukama, imamo mikrobe na rukama, pipnemo različite površine i tamo imate mikroorganizme, i tako često je kontaminirate. Pored mikroba vi često prenosite različite debri na masku kao što su određene dlake, biljna vlakna, bilo kakve nečistoće. To što smo videli pod mikroskopom na kontaminiranoj masci, to jeste debri, nisu nikakvi paraziti, ništa živo. To je jednostavno ostatak od nekog materijala.”

Morgeloni nisu paraziti koji se nalaze na vašim maskama

U mnogim postovima na društvenim mrežama crne niti se nazivaju “morgeloni” i za njih se tvrdi da su opasan izvor bolesti. “Morgelonova bolest je kontraverzno, neobjašnjivo stanje kože,” navode u klinici Majo, neprofitnom američkom akademskom medicinskom centru. Među prijavljenim simptomima su osećaj “puzanja po koži i ispod nje, često poredeći sa insektima koji se kreću, peckaju ili grizu i vlakna, niti ili crni žilavi materijali u i na koži.”

Studija koju su sproveli američki Centri za kontrolu bolesti (CDC) na 115 pacijenata između 2006. i 2008. godine izvestila je da “nisu otkriveni paraziti ili mikrobakterije. Većina materijala prikupljenih sa kože učesnika sastojala se od celuloze, verovatno pamučnog porekla.”

Prema klinici Majo, neke studije su bolest povezale sa spirohetama Borelijama, vrstom bakterija. Smatra se da je borelija uzročnik Lajmske bolesti. Spirohete su prepoznatljive po svom “spiralnom obliku” kao što je prikazano na ovoj stranici sajta kampusa medicinske biologije Univerziteta “Pariz 5”. Izgledaju vrlo različito od vlakana koja se nalaze na maskama.

Image
Skrinšotovi sa stranice o spirohetama medicinskog biološkog kampusa univerziteta u Parizu 5 (gore levo), fragmenta na maski pod mikroskopom Marine Jovanović (gore desno) i sa dva video snimaka objavljena na Fejsbuku (dole), napravljeni 6. aprila 2021.

Druge studije smatraju da su “Morgeloni” izraz “deluzijske parazitoze” koju članak objavljen 2010. u časopisu Nemačkog društva za dermatologiju definiše kao “fiksno uverenje u, najčešće, invaziju ili zarazu povezanu sa kožom od strane niza navodnih zaraznih vrsta (obično parazita i bakterija).” “Ovaj entitet su sami pacijenti nazvali ‘Morgelonovom bolešću’, iako nedostaju medicinski dokazi za njeno postojanje“, navodi se u članku.

Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas