Medicinska sestra 19. avgusta 2021. godine na klinici za vakcine u Pasadeni u Kaliforniji obeležava karticu vakcinacije protiv koronavirusa trećom "pojačavajućom" dozom Fajzera ( AFP / Robin Bek)

Vakcine za Covid-19 ne ubijaju ljude, ne izazivaju ADE ni sterilitet, niti sprečavaju davanje krvi

  • Članak je star više od godinu dana.
  • Objavljeno 26. avgusta 2021. u 17:52
  • Ažurirano 31. avgusta 2021. u 09:20
  • Za čitanje potrebno 10 minuta
  • Od: Marion DAUTRY, AFP Beograd
Na video snimku sa titlom na srpskom, podeljenom nekoliko hiljada puta za par dana na Fejsbuku, čovek po imenu Šon Bruks netačno tvrdi da će za šest meseci ili tri do pet godina vakcine protiv Covid-a-19 ubiti sve ljude koji ih prime, da te vakcine izazivaju antitela koja rade u korist virusa (ADE), sterilitet i zgrušavanje krvi i da vakcinisani ljudi ne mogu donirati krv ili plazmu. AFP je već nekoliko puta proverio te tvrdnje i našao da su netačne. Naučnici i novi podaci to potvrđuju.

"Nadam se da ovo nije istina (brzo su ga cenzurirali, za manje od 24h, ali se moze vidjeti video). Znajuci da ce to napraviti, osobno sam provjerio u bazi podataka casopisa Clinical Research neke tvrdnje (nisam provjeravao medicinske podatke vec samo tocnost tih tvrdnji u zakljucima radova) tocno je (...) Pa neka svatko zakljuci sam," piše u opisu video snimka objavljenog na Fejsbuku 20. avgusta 2021. godine. Podeljen je skoro 7.000 puta za nedelju dana. Na video snimku, čovek koji se predstavlja kao "dr Šon Bruks (Sean Brooks), Oksford" iznosi niz lažnih tvrdnji o vakcinama protiv Covid-a-19.

Srpski titlovi na videu nisu uvek tačni. Na primer, Šon Bruks ne kaže da je studirao "psihologiju“ već da radi u sektoru "fiziologije."

Image
Skrinšot Fejsbuk objave sa snimkom u kojem Šon Bruks iznosi netačne tvrdnje o vakcinama protiv Covid-a-19, napravljen 25. avgusta 2021.

Obmanjujući akreditivi "doktora Šona Bruksa"

Video snimak je preuzet sa snimljenog sastanka Odbora za obrazovanje u Talavandi, u američkoj državi Ohajo (Talawanda, Ohio), 16. avgusta 2021. Javnost je pozvana da učestvuje i izrazi svoje mišljenje tokom takvih mesečnih javnih sastanaka, a Šon Bruks je bio jedan od učesnika. Predstavio se kao "dr Šon Bruks, Oksford" i kaže da ima "48 publikacija, uključujući 23 knjige" i da je "studirao zdravstvenu medicinu" te da radi u sektoru "fiziologije otprilike 21 godinu." Prilikom različitih objavljivanja videa, titlovi ga predstavljaju kao "dr Sean Brooks" ili, kao u ovom videu, "prof. Dr. Sean Brooks, univerzitet u Oksfordu" i "sa univerziteta u Oksfordu."

Ovo je, međutim, obmanjujuće: Šon Bruks nije doktor medicine sa diplomom britanskog univerziteta u Oksfordu, što bi mnogi ljudi zaključili. Potraga za Bruksovom doktorskom disertacijom pokazuje da je on doktorirao obrazovanje na američkom onlajn univerzitetu Valden. Rad takođe ukazuje na to da nije povezan sa britanskim univerzitetom Oksford, već sa univerzitetom Majami, koji se nalazi u američkom gradu Oksfordu u Ohaju. Stranica na sajtu tog univerziteta ukazuje da Bruks nije doktor medicine, već je diplomirao "zdravstveno obrazovanje."

Bruksove tvrdnje u vezi sa vakcinama protiv Covid-a-19 takođe se zasnivaju na pogrešnoj upotrebi podataka i studija i donose lažne zaključke u vezi sa njihovom navodnom opasnošću za ljudsko zdravlje.

1. Dr Malone je pronalazač iRNK vakcina i rekao je da niko ne sme da ih primi: Netačno

"Dr Robert Malone koji je stvorio iRNK vakcine rekao je da niko nikada ne sme da uzima ove injekcije," tvrdio je Bruks na početku svog javnog obraćanja. Malone je naučnik čiji je rad kasnih 1980-ih doprineo dugoj potrazi za iRNK vakcinom (mRNA na engleskom), koja je uspela sa vakcinama protiv Covid-a-19 firmi Moderna i Fajzer/Biontek. On sebe smatra "pronalazačem iRNK vakcine," ali su tokom nekoliko decenija mnogi naučnici učestvovali u ovom istraživanju. Ovaj pregled tri decenije razvoja iRNK tehnologije sadrži 224 citata naučnih radova i nekoliko desetina imena.

Malone, čiji je nejasan stav u vezi sa vakcinama protiv Covid-a-19 podržavao mišljenja protivnika vakcinacije, zapravo nikada nije rekao da to niko ne sme da uzima. Ovde kritikuje univerzalnu vakcinaciju, ali kaže da je "daleko optimalnija strategija vakcinisati samo najugroženije." I sam Malone je vakcinisan.

Štaviše, nisu sve vakcine protiv Covid-a-19 napravljene iRNK tehnologijom. Potpuni spisak vakcina protiv Covid-a-19 u različitim fazama razvoja možete pronaći ovde, vakcine odobrene u Evropskoj uniji ovde i u Sjedinjenim Državama ovde.

2. Svi vakcinisani ljudi će umreti posle šest meseci zbog uništenog imunskog sistema: Netačno

Bruks nastavlja nedokazanom tvrdnjom da će svi vakcinisani ljudi "umreti u narednih šest meseci ili za tri do pet godina." Ljudi su, međutim, vakcinisani već više od šest meseci, tokom ispitivanja i u stvarnom životu, a podaci pokazuju da vakcina snažno štiti ljude od teške i fatalne infekcije Covid-om-19.

Kliničko ispitivanje Fajzerove vakcine započelo je na pacijentima u aprilu 2020. Takođe je prošlo više od šest meseci od početka ispitivanja vakcine Džensen (Džonson i Džonson) i od kada su objavljeni rezultati ispitivanja vakcine Moderna. Do 24. avgusta 2021. godine u svetu je skoro dve milijarde ljudi potpuno vakcinisano, a u pedeset zemalja imunizacija je počela pre kraja 2020. godine.

Nije bilo izveštaja o milionima vakcinisanih ljudi koji su umrli nakon šest meseci.

Naprotiv, podaci pokazuju da su se vakcine pokazale efikasnim u ispitivanjima i u globalnoj upotrebi za sprečavanje teških ili fatalnih ishoda bolesti. Prema izveštaju o nadzoru vakcina za Covid-19 engleskog Instituta za javno zdravlje, objavljenom 19. avgusta 2021. godine, "poslednje procene pokazuju da je program vakcinacije direktno sprečio preko 82.100 hospitalizacija. Analiza direktnog i indirektnog uticaja programa vakcinacije na infekcije i mortalitet sugeriše da je programom vakcinacije sprečeno između 23,6 i 24,4 miliona infekcija i između 91.700 i 98.700 smrtnih slučajeva."

Studija sa Univerziteta u Indijani i korporacije RAND, objavljena 18. avgusta 2021. godine u časopisu Helt Afer (Health Affairs), procenjuje da je vakcinacijom sprečeno blizu 140.000 smrtnih slučajeva u Sjedinjenim Državama. Druga studija, objavljena u julu 2021, koju je vodila Škola za javno zdravlje univerziteta Jejl (Yale School of Public Health), procenila je da je "koordinirana i brza kampanja vakcinacije protiv Covid-a-19 pokrenuta u Sjedinjenim Državama krajem prošle godine spasila oko 279.000 života i sprečila 1,25 miliona hospitalizacija."

To je zato što, suprotno onome što Bruks tvrdi, vakcine pomažu imunskom sistemu u borbi protiv virusa, a ne uništavaju ga. Takav je slučaj i sa vakcinama protiv Covid-a-19.

"Vakcinacija je najsigurniji način za sticanje imuniteta protiv patogena sa kojim se vaše telo tek može sresti", objašnjava Britansko društvo za imunologiju. "Vakcine sadrže bezopasan oblik bakterije ili virusa koji izazivaju bolest protiv koje se imunizujete. Vaš imunski sistem će i prepoznati bezopasan oblik bakterije ili virusa u vakcini, bez rizika da vas razboli i proizvešće specifičan imunski odgovor. Imunski sistem nakon toga održava memoriju na bakterije ili viruse, pa ako se vakcinisana osoba kasnije suoči sa bakterijom ili virusom, njegov/njen imunski sistem je već spreman da se brzo bori protiv njih i spreči razvoj infekcije."

3. Vakcine protiv Covid-a-19 izazivaju antitela korisna za viruse: Netačno

Stvaranje antitela koja rade u korist virusa (antibody-dependent enhancement, ADE, na engleskom) "se dešava svima" vakcinisanim protiv Covid-a-19, tvrdi Bruks. Međutim, podaci i naučnici dokazuju da je to netačno.

ADE je mehanizam u kojem antitela stvorena za borbu protiv bolesti ili kao reakcija na vakcinaciju, umesto da spreče ulazak patogena u ćelije, olakšavaju infekciju.

U članku objavljenom u avgustu 2020. u Časopisu za infektivne bolesti (Journal of Infectoral Diseases) već se napominje da je "mogućnost da vakcina protiv SARS-CoV-2 izazove senzibilizaciju primalaca na ADE podvrgnuta značajnom nadzoru", ali da je "malo verovatno" da bi vakcine protiv Covid-a-19 mogle dovesti do ADE -a "jer koronavirusnim bolestima kod ljudi nedostaju klinički, epidemiološki, biološki ili patološki atributi ADE-ove bolesti, na primer virusi denge."

Epidemiološkinja dr Kejtelin Jetelina (dr Katelyn Jetelina) takođe je u januaru 2021. primetila da "ni bolest Covid-19 ni nove vakcine protiv Covid-a-19 nisu pružile dokaze da izazivaju ADE." "Ispitivanja su osmišljena tako da pronađu potencijalne probleme poput ADE-a. U ispitivanjima (vakcina) odobrenim za hitnu upotrebu nije bilo dokaza o ADE-u. Da postoje dokazi o ADE-u, ove vakcine nikada ne bi uspešno prošle i brzo bi bile izbačene iz distribucije," napisala je.

Godinu dana kasnije, u julu 2021. godine, podaci o stvarnoj vakcinaciji i infekciji doveli su do istog zaključka. "Da su vakcine protiv Covid-a-19 izazvale ADE, ljudi koji su vakcinisani protiv Covid-a-19 imali bi težu bolest. To se ne dešava. Naprotiv, ljudi koji su vakcinisani obično imaju vrlo blagu bolest ili je uopšte nemaju," objasnila je specijalista za zarazne bolesti i vanredni profesor na Odeljenju interne medicine Univerziteta u Nebraski dr Nada A Fadul.

Isto objašnjava u videu ispod ovog pasusa dr Pol Ofit (dr Paul Offit) iz Centra za edukaciju o vakcinama u Dečjoj bolnici u Filadelfiji (SAD). Više naučnika izrazilo je isto mišljenje u intervjuima za AFP, a njihove odgovore možete pronaći ovde (na francuskom).

4. D-dimer test dokazuje da svi vakcinisani ljudi imaju zgrušavanje krvi: Netačno

Bruksova tvrdnja da svi ljudi vakcinisani protiv Covid-a-19 imaju zgrušavanje krvi je netačna i o tome je AFP već pisao. Tvrdnju je među antivakserima učinio popularnom kanadski lekar i antivakser Čarls Hof.

Hof tvrdi da su ugrušci premali da bi se pojavili na skeniranju, ali da ih je identifikovao pomoću krvnih testova za supstancu zvanu D-dimer, koja se koristi za pronalaženje dokaza o ugrušcima. Bruks je takođe ohrabrio ljude da urade test za D-dimer, rekavši da je zgrušavanje krvi jedan od razloga zbog kojeg će svi vakcinisani ljudi umirati. Međutim, stručnjaci su rekli AFP-u da Hofov eksperiment ne samo da nije naučno pouzdana studija, već i samo povišeni nivoi D-dimera nisu dokaz krvnih ugrušaka. Specijalista može propisati test D-dimera ako se sumnja na krvni ugrušak. Ali visok nivo D-dimera kod vakcinisanih pacijenata ne mora nužno biti zabrinjavajući.

"Kada ste vakcinisani, često dolazi do upale: imate malu temperaturu, bolove... to dokazuje da vakcina deluje," rekla je AFP-u 15. jula Mari-Antoanet Sevestr-Pietri (Marie-Antoinette Sevestre-Pietri), predsednica Francuskog udruženja za vaskularnu medicinu. "Inflamatorna reakcija će dovesti do povišenog nivoa D-dimera, ali to ne znači da će doći do tromboze."

S tim se složio i doktor Nikola Žandron (Nicolas Gendron), lekar na hematološkom odeljenju bolnice Žorž-Pompidu (Georges-Pompidou) u Parizu. "Visok nivo D-dimera ne znači da imate trombozu," što je stvaranje krvnog ugruška u srcu ili u krvnom sudu, rekao je 20. jula. To znači da "će biti potrebni dodatni pregledi, kao na primer CT skeniranje, da se to potvrdi," dodao je on.

5. Vakcine protiv Covid-a-19 izazivaju sterilitet i pobačaje: Netačno

Tvrdnja da vakcine protiv Covid-a-19 izazivaju sterilitet je takođe netačna i već je razobličena ovde, ovde i ovde. Što se tiče Bruksove tvrdnje da je "80% vakcinisanih žena izgubilo decu u prvom tromesečju (trudnoće)", ona je takođe netačna i zasnovana na manipulaciji jedne studije koja je zaključila suprotno.

Lažne glasine počele su da kruže nakon objavljivanja studije u Časopisu medicine Nova Engleska (The New England Journal of Medicine) 17. juna 2021. Studija koristi podatke iz američkog sistema za prijavljivanje neželjenih događaja vakcine (VAERS), bezbednosnog nadzornog sistema nakon vakcinacije (V-Safe) i V-safe Registra "Trudnoća posle vakcine protiv Covid-a-19" kako bi se dao preliminarni uvid u bezbednost vakcine protiv Covid-a-19 kod trudnica. Podaci su prikupljeni između 14. decembra 2020. i 28. februara 2021. godine.

Nije pronađen jasan rizik za trudnice koje su primile iRNK vakcine protiv Covid-a-19, ali je tada priznato da je "potrebno više longitudinalnog praćenja, uključujući praćenje velikog broja žena vakcinisanih ranije u trudnoći."

Od tada je prikupljeno više podataka. Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objavili su u avgustu 2021. godine nove podatke o bezbednosti vakcina protiv Covid-a-19 kod trudnica, koji pokazuju da su vakcine koje se koriste u Sjedinjenim Državama (Moderna, Fajzer/Biontek i Džensen) bezbedne za trudnoću.

"CDC podstiče sve trudnice ili ljude koji razmišljaju o trudnoći i dojenju da se vakcinišu kako bi se zaštitili od Covid-a-19," rekla je direktorka CDC-a dr Rošel Valenski (dr Rochelle Valensky). "Vakcine su sigurne i efikasne i nikada nije bilo hitnije povećati vakcinaciju jer se suočavamo sa visoko prenosivom varijantom Delta i vidimo ozbiljne ishode od Covid-a-19 među nevakcinisanim trudnicama."

Kraljevski koledž opstetričara i ginekologa u Velikoj Britaniji potvrdio je u avgustu 2021. godine da podaci iz nekoliko zemalja koje uključuju desetine hiljada trudnica, kao i znanje o tome kako vakcine deluju, pokazuju da vakcine protiv Covid-a-19 ne izazivaju veći rizik od pobačaja. "Podaci iz Sjedinjenih Država i Velike Britanije, gde je više od 200.000 trudnica primilo vakcinu protiv COVID-a-19, ne izazivaju zabrinutost za bezbednost," piše u saopštenju. "Istraživanja sprovedena u šest studija u četiri zemlje, koja su obuhvatila više od 40.000 trudnica, pokazuju da vakcina ne povećava rizik od pobačaja, prevremenog porođaja, mrtvorođenog deteta, niti povećava rizik od rođenja premale bebe ili rizik od urođenih abnormalnosti," ističe se.

Američki koledž opstetričara i ginekologa, zajedno sa drugim organizacijama zdravstvenih profesija, takođe je 9. avgusta 2021. objavio "izjavu o snažnom medicinskom konsenzusu za vakcinaciju trudnica protiv Covid-a-19." Svi takođe potvrđuju da je bezbedno dojiti nakon vakcinacije.

6. Vakcinisani ljudi ne smeju da daju krv, plazmu, organe: Netačno

Vakcinisani ljudi mogu donirati krv, plazmu i organe. Antivakseri već mesecima propagiraju lažnu tvrdnju da je ljudima vakcinisanim protiv Covid-a-19 zabranjeno davanje krvi i plazme, ali je Crveni krst u nekoliko zemalja, poput SAD-a i Japana, to više puta demantovao. AFP Činjenice je o tome pisao ovde.

Hrvatski Crveni krst ovde potvrđuje da vakcinisane osobe mogu dati krv. U Srbiji su davaoci krvi čak imali prioritet da prime vakcinu protiv Covid-a-19. Vakcinisani ljudi takođe mogu dati krv i plazmu u Francuskoj, Belgiji i Kanadi.

Vakcinacija protiv Covid-a-19 preporučuje se ljudima koji primaju i doniraju organe.

31. avgust 2021. Članak je ažuriran novim linkom u 16. pasusu do sajta Britanskog društva za imunologiju

Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas