
Fajzerova vakcina ne sadrži grafen oksid
- Članak je star više od godinu dana.
- Objavljeno 19. jula 2021. u 16:34
- Za čitanje potrebno 8 minuta
- Od: Clémence OVEREEM, AFP Holandija
- Prevod i prilagođavanje Katarina SUBASIC
Copyright © AFP 2017-2025. Za svaku vrstu komercijalne upotrebe ovog sadržaja potrebna je pretplata. Kliknite ovde za više informacija.
"ŠPANSKI ISTRAŽIVAČI SU ANALIZIRALI SADRŽAJ BOČICE ...REZULTATI SU BLAGO REČENO ZASTRAŠUJUĆI," navodi se u Fejsbuk objavi sa ovim viralnim videom iz "Stju Piters Šou" programa ("Stew Peters Show") koji je do polovine jula imao preko milion pregleda i u kome "medicinski stručnjak" dr Džejn Rubi (Jane Ruby), na osnovu španske studije, tvrdi da je RNK u Fajzerovoj vakcini "praktično 99,99% grafen oksid," što je predstavljeno kao "naučni dokaz" da su "Covid vakcine masovno trovanje" i "genocid." Od 11. jula ovaj video sa hrvatskim titlovima podeljen je među Fejsbuk korisnicima u regionu više od 20.000 puta.
Tvrdnja potiče iz španske studije koja nije prošla recenziju, a koju je krajem juna 2021. objavio doktor Pablo Kampra Madrid (Pablo Campra Madrid). U tom dokumentu Kampra ispituje jedan uzorak Fajzerove vakcine koristeći optički i elektronski mikroskop i zaključuje da to pruža "čvrst dokaz verovatnog prisustva derivata grafena" kao što su grafen i oksidisani grafen u Fajzerovoj vakcini, takođe poznatoj pod imenom Komirnati (Comirnaty).
AFP-ov servis za proveru činjenica na francuskom već je razobličio Rubi kada je u istoj toj emisiji netačno tvrdila da će mRNK vakcine protiv Covid-a-19 prouzrokovati magnetske ruke fenomenom "magnetofekcije."
U delu o pozadini studije Kampra navodi da je istraživanje tražio Rikardo Delgrado Martin. Delgrado je osnivač "Pete kolone" (La Quinta Columna), grupe koja kritikuje Covid i koja je delila netačne informacije o maskama i PCR testovima, a čije su tvrdnje o grafenu u Covid vakcinaciji razobličile naše kolege iz AFP Španije početkom juna 2021.

Šta je grafen (oksid)?
Grafen je nanomaterijal (jedinjenje sačinjeno od sitnih čestica) za koji se tvrdi da ima antibakterijska i antivirusna svojstva. Među drugim svojstvima on je fleksibilan, provodljiv, svetao, jak i navodno najtanji materijal na svetu - što ga čini atraktivnim za inovacije. Material je prvi put izolovan 2004.
Istraživačka inicijativa koja može dati uvid u svojstva grafena je Grafen Flegšip (Graphene Flagship) koju je osnovala Evropska komisija i koja "okuplja gotovo 170 akademskih i industrijskih partnera iz 22 zemlje."
Mauricio Prato (Maurizio Prato), vođa Grafen Flegšipa za zdravlje i čovekovu okolinu objasnio je AFP-u 13. jula: "Postoji mnogo različitih vrsta grafena. Svetski čuven grafen je sloj karbon atoma koji je debeo kao jedan atom sa velikim svojstvima za elektroniku, fotoniku i šire."
Diego Peña, istraživač u Jedinstvenom istraživačkom centru za biološku hemiju i molekularne materijale u Španiji, rekao je AFP-u junu da grafen ne može biti upotrebljen za vakcine: "Grafen nije rastvorljiv, prema tome grafen ne može biti ubrizgan sa tečnošću (...) Kad bi bilo grafena, vakcine bi imale tamno obojene suspenzije." To je pokazano i u ovom nizu na Tviteru doktora Metjua Diasija (Matthew Diasio), koji je napisao svoju disertaciju o razbijanju grafita u grafen sa različitim tečnostima.
Joni Hilen (Yoni Hillen) iz holandskog Odbora za medicinsku evaluaciju (CBG) objasnio je 13. jula AFP-u da je grafen oksid drugačija supstanca: "Grafen oksid je derivat grafena i u rastvorljivijoj je formi. U toku je istraživanje medicinske primene grafen oksida za različite svrhe".
Ovo je 13. jula potvrdio i Mauricio Prato iz Grafen Flegšipa: "Grafen oksid je drugačija supstanca koja može imati do 50-60% kiseonika. Prisustvo atoma kiseonika vodi ka potpuno drugačijoj strukturi od grafena, koji se koristi u baterijama, senzorima, mastilima i šire."
Privremeno Kamprino istraživanje
Prvobitno istraživanje španskog doktora Pabla Kampre Madrida, na kome je zasnovana netačna tvrdnja, nije ubedljivo: Objavio ga je sam doktor i to ne u naučnom časopisu. Prema tome nije prošao proveru drugih naučnika kroz proces stručne recenzije (peer review.)
Kampra je istraživao prisustvo grafena i grafen oksida putem optičkog mikroskopa i transmisionog elektronskog mikroskopa (TEM). On je potom uporedio slike sa onim u drugoj naučnoj literaturi, kao što pokazuje ovaj primer:

U svom zaključku, Kampra tvdi da je posmatranje pružilo "čvrst dokaz mogućeg prisustva derivata grafena, iako mikroskop ne predstavlja zaključujući dokaz."
AFP je kontaktirao Kampru da odgovori na navode koji kruže društvenim mrežama. On je 14. jula odgovorio: "Naš nalaz je da 99% UV upijanja ne dolazi iz RNK i njegov signal je kompatibilan sa grafenom, ALI MNOGE DRUGE supstance pokazuju isti signal. Našli smo mikroskopski dokaz grafenovih listića, ali potrebni su dodatni spektroskopski dokazi da bi se ta struktura potvrdila."
AFP je pitao stručnjake da li je ovo istraživanje pouzdano. Prema naučnom odeljenju proizvođača grafena "Graphenano", to nije nužno slučaj: "Zaključci istraživanja Pabla Kampre zasnovani su na vrlo slabim dokazima. (...) Autori koriste izraze 'sugeriše,' 'izgleda,' kao da su svesni ograničenja svojih rezultata," odgovorili su 14. jula.
Ester Vaskez (Vázquez), stručnjakinja za zdravstvena i bezbednosna svojstva grafena sa Unverziteta Kastilja-La Manča (University of Castilla-La Mancha), partnera Grafen Flegšipa, rekla je AFP-u 13. jula da je pročitala istraživanje i naziva ga "nepouzdanim": "Sam autor priznaje da nema dovoljno dokaza da podrže tvrdnje da vakcine sadrže grafen, ali taj deo se nikad ne citira u pričama i videima o tome."
Vaskez je objasnila i da mikroskopski metod nije adekvatan da bi se istraživalo prisustvo grafena ili grafen oksida: "Izvedeni testovi su nedovoljni da karakterišu grafen, to samo pokazuje neke mikroskopske slike koje podsećaju na slike grafena i grafen oksida u literaturi. To je, međutim, daleko od naučnog dokaza - identifikacija grafena bi zahtevala dalje analize uz korišćenje drugih tehnika."
Kampra u svojoj studiji priznaje i da "rezultati i zaključci ovog izveštaja ne impliciraju bilo kakvu institucionalnu poziciju Univerziteta Alemria." Izvori na Univerzitetu potvrdili su inicijativi za proveru činjenica Newtral da to nije "zvanično" istraživanje Univerziteta niti ga je ta institucija podržala. Univerzitet je 2. jula izdao i saopštenje na Tviteru u kome negira bilo kakvu saradnju sa istraživanjem u odgovoru na "netačne informacije podeljene na nekim društvenim mrežama i blogovima o privremenom izveštaju profesora sa Alemeria univerziteta."
Comunicado de la Universidad de Almería en relación con las falsas informaciones difundidas en algunas redes sociales y blogs. pic.twitter.com/Rx6ayF35eI
— Universidad de Almería (@ualmeria) July 2, 2021
Kamprino istraživanje i navodni "dokaz" o postojanju prisustva grafena (oksida) u Fajzer-Biontekovoj vakcini opovrgnuti su i u proveri činjenica organizacije Health Feedback i španske inicijative Maldita. Oni su, između ostalog, zaključili da istraživanje nije naučno jer je Kampra upotrebio samo jedan uzorak nepoznatog porekla i nije se pridržavao protokola "sledljivosti," zbog čega je nejasno da li je uzorak kontaminiran tokom istraživačkog procesa.
Sadržaj Fajzerove vakcine
Mesecima pre odobrenja za hitnu upotrebu prvih vakcina protiv korona virusa, prve teorije o mogućim sumnjivim ili tajnim "sastojcima" cirkulisale su internetom, obmanjujući stanovništvo. Sastojci, međutim, nisu tajna. One koje sadrže vakcine Fajzer-Biontek, Moderna, AstraZeneka i Džensen objavile su zdravstvene vlasti.
Portparolka Fajzera Dervila Kian potvrdila je AFP-u 8. jula da "grafen oksid nije korišćen u proizvodnji Fajzer-Biontek vakcine protiv Covid-a-19."
U prethodnoj proveri činjenica o navodnim magnetskim efektima proverili smo sadržaj vakcina protiv Covid-a-19. Doktor Tomas Houp (Thomas Hope), istraživač vakcina i profesor ćelijske i razvojne biologije na Medicinskom fakultetu Feinberg na Univerzitetu Nortvestern (Northwestern) rekao je da vakcine protiv Covid-a ne sadrže ništa što bi bilo u interakciji sa magnetom, "to su proteini i lipidi, soli, voda i hemikalije koje održavaju pH vrednost."
Grafen (oksid) nije upotrebljen u vakcinama, istraživanja o zdravstvenim dobrobitima su u toku
U ovom trenutku "nema indikacija" za prisustvo grafen oksida u bilo kojoj vakcini koja se koristi u Evropi, rekao je Joni Hilen iz CBG-a.
Marčelo Mariskal (Marcelo Mariscal), prodekan na Fakultetu hemijskih nauka u Kordobi u Argentini, potvrdio je AFP-u u junu da se supstance trenutno istražuju: "Postoji samo nekoliko radova u literaturi gde je korišćen grafen oksid (...) kao mogući ađuvans u vakcinama. Ađuvansi se koriste da pojačaju imunogenost ili sposobnost pokretanja imunskog odgovora. Postoje studije modela u osnovnoj fazi istraživanja, koje su još daleko od primene."
Grafen oksid je nedavno korišćen kao ađuvans u istraživanju intranazalne vakcine protiv gripa, koju razvija Institut za biomedicinske nauke Državnog univerziteta Džordžija u Sjedinjenim Državama. Ova vakcina, u ovom trenutku, još nije razvijena, testirana, odobrena ili puštena u prodaju.
Grafen je već primenjivan u nekim maskama za lice zbog svojih antibakterijskih i antivirusnih svojstava. Neke maske su napravljene sa spoljniim slojem koji sadrži materijale zasnovane na grafenu. Međutim, zdravstvene koristi su još neprecizne, budući da postoji zabrinutost da bi materijal "kao vlakno" mogao biti štetan za pluća kada se udiše (naučni prikazi mogu se videti ovde i ovde). Francuski časopis Sud Ouest izvestio je 8. jula da je Francuska zabranila neke FFP2 maske jer sadrže grafen. U aprilu 2021. Kanada je takođe zabranila određene maske za lice koje sadrže grafen, ali je povukla tu odluku 13. jula zato što zdravstvene vlasti "nisu pronašle zdravstvene rizike ili (razloge za) zabrinutost."

Prema rečima naučnika sa kojima je AFP razgovarao, zdravstvene koristi od upotrebe materijala baziranih na grafenu u zdravstvenim proizvodima još su prilično nepoznate. Mauricio Prato kaže: "U Grafen Flegšipu imamo nekoliko grupa naučnika koji proučavaju efekte svih tih proizvoda (grafena, grafen oksida i šire) na ljudsko zdravlje i čovekovu okolinu." Stranica Flegšipa navodi da: "inicijalna istraživanja sugerišu da je grafen bezbedan za durogorčnu profesionalnu izloženost, ali udisanje grafen oksida treba izbegavati, zavisno od veličine čestica."
Alberto Bjanko (Alberto Bianco), zamenik šefa Odeljenja za zdravle i čovekovu okolinu u Flegšipu: "Dokaz pokazuje da su grafen i grafen oksid biorazgradivi i da mogu biti eliminisani iz tela. Istraživanja da li delovi koji potiču iz razgrađivanja mogu provocirati neželjene efekte su, međutim, još u toku."
Alarmantne poruke na društvenim mrežama o navodnom prisustvu ovog materijala u vakcinama uklapaju se u dugačak niz lažnih tvrdnji da su postojeće vakcine pretnja zdravlju zasnovana na istraživanjima ili izjavama naučnika. AFP je i ranije proveravao takve tvrdnje, kao što su neosnovana predviđanja o efektima mRNK vakcina imunološkinje Dolores Kejhil (Cahill), malo verovatan rizik od imunskog bega zbog masovnih kampanja vakcinacije o kome je govorio doktor veterine Gert Vanderboš (Geert Vanderbossche) i neosnovane tvrdnje o auto-imunim bolestima koje bi prouzrokovale mRNK vakcine prema rečima osteopatkinje i antivakserke Šeri Tenpeni (Sherri Tenpenny.)
Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?
Kontaktirajte nas