Stari snimci napada u Siriji i u Rusiji pogrešno predstavljeni kao američki udari na Iran

Sjedinjene Američke Države su se u junu 2025. godine pridružile Izraelu u bombardovanju Irana američkim raketama usmerenim na nuklearna postrojenja. Na društvenim mrežama su podeljeni snimci koji navodno prikazuju trenutak tog napada u Iranu. Međutim, nekoliko ovakvih snimaka je podeljeno van konteksta. Medijski izveštaji i geolokacija pokazuju da oni zapravo prikazuju izraelske udare u Siriji i ukrajinski napad dronom u Rusiji 2024. godine, pokazala je istraga AFP-a.

"Snimljen momenat američkih napada na nuklearna postrojenja u Iranu," piše u postu objavljenom na Instagramu 22. juna 2025. uz snimak na kome se vidi ogromna eksplozija iza brda i, u drugoj sekvenci, iznad drveća. Post je dobio preko 100 lajkova za 24 sata.

"Nakon američkog bombardovanja, oštećeni su samo ulazni i izlazni tuneli nuklearnog postrojenja Fordo," piše u objavi postavljenoj na Fejsbuku uz drugi snimak koji prikazuje eksploziju iza drveća i kućica u blizini vode, snimljenu sa jednog malog brda. Isti snimak objavljen je i ovde.

"Tramp nije bolji od Bajdena. Sjaši Kurta, da uzjaši Murta. Genocid im u krvi, zlotvori," napisala je jedna korisnica u komentarima ispod prvog snimka. Drugi korisnik je o drugom snimku napisao: "NATO TERORIST NACIST (sic!)".

Međutim, jedan snimak zapravo prikazuje udare Izraela u Siriji nakon pada Bašara al-Asada 2024. godine, dok drugi snimak prikazuje posledice ukrajinskog napada na skladište oružja u Rusiji, takođe prošle godine.

Image
Skrinšotovi netačnih postova objavljenih na Instagramu i Fejsbuku, napravljeni 24. juna 2025. AFP je precrtao slike crvenom bojom

Američki bombarderi su 22. juna 2025. godine napali tri ključna nuklearna postrojenja u Iranu, uključujući postrojenje za obogaćivanje uranijuma Fordo, utvrđeno pod zemljom i duboko oko 90 metara. SAD su saopštile da su kao deo operacije bacile 14 bombi "razarača bunkera" GBU-57 – moćno oružje od 13.600 kilograma (arhivirano ovde, ovde i ovde).

Napadi na nuklearne objekte u Fordu, Isfahanu i Natanzu usledili su nakon iznenadne izraelske ofanzive na Iran pokrenute 13. juna, za koju je Izrael rekao da je imala za cilj da spreči Iran da proizvede nuklearno oružje. Teheran je negirao takvu proizvodnju.

Iran je odgovorio lansiranjem raketa na američku bazu u Kataru 23. juna i nastavio je razmenu vatre sa Izraelom, sve dok 24. juna Tramp nije objavio primirje između dve zaraćene strane. Taj sporazum, međutim, deluje krhko (arhivirano ovde i ovde).

Prema podacima iranskog ministarstva zdravlja, u izraelskim napadima je poginulo najmanje 610 civila, dok su iranski balistički raketni napadi na Izrael ubili 28 ljudi, prema izraelskim vlastima.

Snimak iz Sirije 2024.

Prvi snimak na kome se, na narandžastom nebu, vidi velika eksplozija u daljini nema, međutim, veze sa američkom napadom na Iran.

Obrnuta pretraga snimka dovela je do nekoliko izveštaja medija objavljenih šest meseci ranije poput Dojče Velea (DW), Al Džazire i En-Bi-Si Njuz-a sa tom snimkom ili skrinšotom snimka (arhivirano ovde, ovde i ovde).

"Izrael napao skladišta raketa u sirijskom regionu Tartus," objavio je DW 16. decembra 2025. 

Image
Poređenje skrinšota netačnog posta (levo) sa skrinšotom izveštaja DW-a iz decembra 2024, napravljeno 25. juna 2025. AFP je precrtao netačni post crvenom bojom

Izraelski napadi su tokom noći ciljali vojne lokacije u sirijskom priobalnom regionu Tartus, izvestio je tada AFP. Sirijska opservatorija za ljudska prava saopštila je da je ovih 18 napada "najteži udar u priobalnom regionu Sirije od početka napada 2012. godine".

U provinciji Tartus se takođe nalazi pomorska baza koja pripada Rusiji, bliskom savezniku bivšeg predsednika Bašara el Asada, koga su islamistički pobunjenici svrgnuli početkom decembra 2024. godine, nakon što su osvojili delove zemlje u munjevitoj ofanzivi.

U selu Bmalkah u brdima iznad Tartusa, AFP-ov novinar video je puteve prekrivene razbijenim staklom i delovima rolo vrata.

Institut za nauku i međunarodnu bezbednost je napomenuo da je nekoliko instituta zabeležilo seizmičke aktivnosti usled sile eksplozija izazvanih udarom, i precizno odredilo tačnu lokaciju događaja u blizini sela Bmalkaha.

Ukrajinski udar dronom

Drugi snimak je uz netačnu tvrdnju da prikazuje američki udar na Iran kružio društvenim mrežama  i na drugim jezicima, poput burmanskog i nemačkog.

Kombinacija obrnute pretrage snimka i ključnih reći dovela je do istog snimka boljeg kvaliteta objavljenog u medijima u septembru 2024, uz objašnjenje da prikazuje udar Ukrajine dronom na rusko skladište municije u Tverskoj oblasti (arhivirano ovde i ovde).

Image
Poređenje skrinšota netačnog posta (levo) sa skrinšotom izveštaja CNN-a (desno), napravljeno 25. juna 2025. godine. AFP je precrtao netačnu objavu crvenom bojom

Ukrajinski napad dronom na skladište oružja u zapadnoj ruskoj Tverskoj oblasti 18. septembra 2024. godine izazvao je masovni požar koji je doveo do evakuacije stanovnika obližnjih mesta, izvestio je tada AFP (arhivirano ovde).

Dalja pretraga dovela je do posta na Eksu na nalogu specializovanom za geolociranje vojnih aktivnosti iz rusko-ukrajinskog rata (arhivirano ovde).

Kako je pokazano u toj analizi, koju je AFP proverio, dostupni satelitski snimci i prikaz sa ulice na Gugl Mapsu dokazuju da je viralni snimak snimljen u Toropetsu u Rusiji:

Image
Poređenje snimka od septembra 2024. (gore) sa skrinšotovima sa Gugl Mapa (dole), napravljeno 24. juna 2025. godine. AFP je obeležio podudarnosti krugovima i kvadratima u boji.

Štaviše, na snimku boljeg kvaliteta se vidi voda pored mesta eksplozije, dok satelistki snimci lokacije američkog udara na Fordo prikazuju da u okolini nema vode i da se topografija ne uklapa sa viralnom snimkom (arhivirano ovde).

Sve članke AFP-a o proveri činjenica u vezi sa ratom između Irana i Izraela možete naći ovde, a članke o bliskom istoku ovde.

Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas