Video iz 2015. prikazuje pripadnika obezbeđenja u Švedskoj kako silom obuzdava marokansko dete

Rat Izraela i Hamasa pokrenuo je poplavu brojnih obmanjujućih ili netačnih objava na društvenim mrežama, uključujući i stare fotografije i video snimke za koje se tvrdi da prikazuju scene iz tekućeg sukoba. Jedan video iz 2015. godine, koji prikazuje kako pripadnik obezbeđenja u švedskom gradu Malme silom obuzdava jednog dečaka, bosanski korisnici Fejsbuka podelili su na desetine hiljada puta uz netačnu tvrdnju da prikazuje kako je "policajac udavio palestinsko dijete". Međutim, prema različitim medijskim izveštajima o incidentu, dečak je živ i kasnije je smešten u starateljski dom. Dvoje švedskih novinara koji su izveštavali o toj priči i bili u kontaktu sa dečakom nakon incidenta rekli su AFP-u da je on iz Maroka.

Rat u Gazi (arhivirani link ovde) besni mesec dana otkako su 7. oktobra 2023. militantni pripadnici Hamasa upali preko granice i, prema podacima izraelskih zvaničnika, ubili 1.400 ljudi i oteli 240 talaca. Od tada Izrael neprekidno bombarduje palestinsku teritoriju a početkom novembra je uputio i kopnene trupe sa tenkovima koje stežu obruč oko grada Gaze. Ministarstvo zdravlja u Gazi, koje je pod kontrolom Hamasa, saopštilo je 6. novembra 2023. da je do sada više od 10.000 ljudi ubijeno, uglavnom žena i dece.

U poplavi dezinformacija na društvenim mrežama o konfliktu, bosanski korisnici Fejsbuka podelili su od 24. oktobra 2023. ukupno više od 20.000 puta jedan video uz tvrdnju da je "policajac udavio palestinsko dijete". Uznemirujući video dug 55 sekundi prikazuje muškarca koji nosi žuti fluorescentni prsluk kako pritiska na zemlju dečaka i drži mu lice.

Iako se to u objavama izričito ne navodi, iz rečenice "Riječi nema da se opiše ovaj užas" većina korisnika očigledno je razumela da je video snimljen nedavno i da je povezan sa tekućim sukobom Izraela i Hamasa.

"Jel moguće ljudi da ovo svijet gleda i da ne reaguje", napisao je jedan korisnik. "Da je islamski svijet htio mogli su to srediti za 10 minuta sve,da Izrael više ne postoji", naveo je drugi. Mnogi korisnici ostavili su uvredljive antisemitske komentare. U jednoj objavi, podeljenoj 2.600 puta, čak se tvrdi da je "Izraelski vojnik udavio palestinsko dijete".

Međutim, kako je AFP Malezija utvrdio još 2019, video prikazuje dečaka koga obuzdava pripadnik privatnog obezbeđenja na železničkoj stanici u Švedskoj 2015. godine. Dvoje novinara koji su pratili ovu priču dugo nakon incidenta rekli su odvojeno AFP-u da su se sreli sa dečakom nakon toga i da je on bio iz Maroka.

Image
Skrinšot netačne Fejsbuk objave napravljen 3. novembra 2023.

Obrnuta pretraga slika na Guglu sa skrinšotovima iz videa dovela je do ovog izveštaja o incidentu, objavljenog u švedskim novinama Sidsvenskan (Sydsvenskan) 9. februara 2015.

Naslov izveštaja objavljenog na švedskom u prevodu glasi: "Čuvar je udario glavom devetogodišnjaka u zemlju".

Ovaj Jutjub video objavljen u okviru izveštaja (arhivirani link ovde) je kvalitetnija verzija video snimka iz obmanjujućih objava.

Poređenje skrinšotova videa iz izveštaja Sidsvenskana i obmanjujuće objave dokazuje da je reč o istom snimku:

Image
Skrinšot videa iz izveštaja Sidsvenskana (levo) i netačne Fejsbuk objave, napravljen 3. novembra 2023.

Jedan novinar AFP-a u birou u Štokholmu analizirao je video objavljen u izveštaju u Sidsvenskanu i otkrio da se mogu čuti prolaznici kako govore na švedskom, uključujući rečenice "To je dete" i "Koliko ima godina?".

Na početku videa mogu se videti pripadnici obezbeđenja koji nose fluorescentne prsluke sa švedskim rečima "Ordinings Vakt" napred i na leđima. To u prevodu znači "predstavnik javne službe", grupa čuvara reda koja pomaže švedskoj policiji.

Ispod je skrinšot videa u tom trenutku. AFP je crvenom zaokružio oznake na prslucima.

Image
Skrinšot iz videa objavljenog u izveštaju Sidsvenskana na kome se vide oznake pripadnika obezbeđenja, napravljen 3. novembra 2023.

Pod naslovom "Video prikazuje švedske pripadnike obezbeđenja kako 'napadaju' dete", France24 je takođe objavio izveštaj o incidentu ovde 11. februara 2015. godine, dva dana nakon što je objavljen članak u švedskim novinama (arhivirani link ovde).

"Dva pripadnika privatnog obezbeđenja su pod policijskom istragom nakon što su snimljeni kamerom kako nasilno privode devetogodišnjeg dečaka na železničkoj stanici u švedskom gradu Malme 6. februara. Švedska je užasnuta snimkom dok je jedna organizacija za ljudska prava saopštila da to nije prvi put da pripadnici švedskog privatnog obezbeđenja prekoračuju granice", navodi se u tekstu.

Prema navodima iz članka, "u tri odvojena videa koje su snimili svedoci, jedan pripadnik privatnog obezbeđenja se može videti kako gura dečaka na zemlju, sedi na njemu i drži svoju ruku preko dečakovih usana i lica. Može se čuti kako dečak recituje Šahadu, što je muslimansko izražavanje vere."

U 10. sekundi u videu vidi se kako dečak podiže srednji prst i recituje Šahadu (Shahada).

"Čuvari, zaposleni u bezbednosnoj kompaniji Svensk Bevakningstanst (Svensk Bevakningstjänst), priveli su dečaka i njegovog dvanaestogodišnjeg druga nakon što su ih uhvatili da se voze bez karte. Dečaci su pobegli iz doma za socijalno staranje i nekoliko svedoka je reklo da nisu mogli da govore švedski", navodi se u izveštaju.

Novinari su se sastali sa dečakom

AFP Činjenice je kontaktirao Jensa Mikelsena (Jens Mikkelsen), jednog od novinara koji je izveštavao o incidentu za Sidsvenskan 9. februara 2015. On je izveštavao o ovoj priči i ovde i ovde u martu 2015, ovde i ovde u junu 2015, kao i ovde u septembru 2015. (članci su na švedskom i dostupni samo pretplatnicima).

"Da, to je dečak o kome sam napisao nekoliko priča," rekao je Mikelsen AFP-u u mejlu od 3. novembra 2023. "Čak smo ušli u trag i njegovim roditeljima u Maroku i pronašli njegovog mlađeg brata - koji je takođe pobegao - u Melili", španskoj enklavi na severnoj obali Maroka.

"Amin (u prvim tekstovima ga zovemo Sami) je rođen i odrastao u ekstremnom siromaštvu u predgrađu Mekneša u Maroku. Pobegao je od kuće sa 12 godina i završio u Melili, gde je nekoliko meseci svake noći pokušavao da uđe u trajekt za Španiju sve dok konačno nije uspeo. Zajedno sa drugovima vozom, autobusom i autostopom je otišao u Švedsku", rekao je Mikelsen. Novinar nam je poslao nekoliko tekstova u kojima je izveštavao o tome kako su se on i njegov fotograf sastali sa dečakom u Štokholmu pet nedelja nakon incidenta, kontaktirali njegovog oca u Maroku i kasnije putovali u Melilu gde su upoznali Aminove drugove i saznali o dečakovom putu iz Maroka u Švedsku. U jednom od izveštaja Mikelsen je objasnio da je Amin u vreme incidenta imao nekoliko godina više nego što je u prvom trenutku tvrdio.

Mikelsen nas je uputio na novinarku Katju Vagner (Katia Wagner), koja je 2017. objavila knjigu o Aminu i drugim marokanskim dečacima koji žive na ulicama Štokholma. "Ubrzo potom, jedanaestogodišnji Amin je uhapšen na (železničkoj stanici) Malme Central. Širom zemlje širi se video o intervenciji pripadnika obezbeđenja koji je privukao pažnju," navodi se u opisu knjige na internet stranici Katje Vagner.

Image
Skrinšot internet stranice Katje Vagner o knjizi u kojoj je opisan dečak iz incidenta, napravljen 6. novembra 2023.

AFP Činjenice je zamolio Katju Vagner da pogleda video u netačnoj Fejsbuk objavi. "To je sigurno 'Amin' u tom videu. Srela sam ga nakon incidenta u Malmeu, kad je bio u skloništu i bila sam u kontaktu sa njim neko vreme", odgovorila je ona u mejlu od 6. novembra 2023.

"On je iz Maroka, odrastao je u divljem naselju u gradu koji se nalazi nekoliko sati istočno od Rabata. Došao je u Švedsku kao maloletnik bez pratnje. Nakon incidenta koji spominjete smešten je u sklonište, ali je pobegao u Štokholm, ostao tamo neko vreme živeći na ulici sa ostalom decom dok ga policija nije uhvatila i država preuzela brigu o njemu, smestila ga u sklonište za brigu o mladima pošto je bio maloletan", dodala je ona.

AFP je kontaktirao švedsku socijalnu službu i Agenciju za migracije tražeći informacije o dečaku, ali do objavljivanja ovog članka nismo dobili odgovor.

Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas