Pešaci prelaze srušeni most napuštajući Irpin 6. marta 2022, jedanaest dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu ( AFP / Dafne Ruso)

Objave pogrešno karakterišu fotografiju novinara Bi-Bi-Si-ja tokom ruskog napada na Irpin

Skrinšot iz videa Bi-Bi-Si-ja o civilima koji beže od ruskog granatiranja u Ukrajini deli se na društvenim mrežama uz obmanjujuću tvrdnju da pokazuje kako novinar koji leži na zemlji preuveličava situaciju, jer se iza njega vidi žena koja navodno mirno hoda. U tvrdnji se ignorišu opasne okolnosti u kojima je izveštaj snimljen u gradu Irpinu 6. marta 2022. o evakuaciji grupe civila koji pešače kako bi izbegli snažno granatiranje. Nekoliko medija i izveštaj međunarodne nevladine organizacije Hjuman rajts voč dokumentovali su ovaj događaj. Sam novinar Bi-Bi-Si-ja je rekao za AFP da su granate padale u blizini mesta na kome se nalazio, iako je na trenutak bio kratki prekid vatre.

U objavi se deli kolaž fotografija koje prikazuju novinara sa šlemom na glavi i pancirom na kome piše PRESS, kako drži mikrofon dok leži po strani na zemlji. U pozadini se vidi žena, civil, kako drži torbe i gleda ka njemu.

"Reporter Bi-Bi-Sija prenosi svoj herojski izveštaj 'iz rova' под ватром, dok zaprepašćena žena iz obližnjeg 'rova' ne razume šta se ovde dešava," navodi se u Fejsbuk objavi na srpskom postavljenoj 5. oktobra 2022. i podeljenoj više od 500 puta.

Istu objavu podelila je i ruska ambasada u Bosni i Hercegovini dodajući da fotografija prikazuje "kako radi zapadna propaganda". "Na takav način 'nezavisne' medijske kuće tjeraju svih da vjeruju u stvarnost režiranih predstava," navodi se u ovom Fejsbuk postu. Slične tvrdnje podeljene su i na drugim jezicima, poput bugarskog, engleskog, francuskog, nemačkog i mađarskog.

AFP je pronašao da je izvor fotografija izveštaj Bi-Bi-Si-ja emitovan nekoliko nedelja nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Pronašli smo i odvojene izvore za kontekst u kome je izveštaj snimljen i razgovarali smo sa novinarom, poznatim dopisnikom Bi-Bi-Si-ja Džeremijem Bouenom (Jeremy Bowen).

Tvrdnje da je glumio ili preuveličavao su obmanjujuće. Izveštaj je snimljen u Irpinu u vreme intenzivnog granatiranja u kome je nekoliko civila ubijeno i koje je naišlo na brojne osude.

Otkako je Rusija otpočela napad na susednu Ukrajinu, društvenim mrežama kruže brojne tvrdnje u pokušaju da se diskredituje izveštavanje zapadnih medija o konfliktu. AFP Činjenice pisao je o tome na primer ovde, ovde i ovde.

Image
Skrinšot obmanjujuće Fejsbuk objave napravljen 17. oktobra 2022.

Izveštavanje iz Irpina u toku napada

Obrnuta pretraga slika na Guglu sa fotografijom novinara koja je objavljena u postu dovela je do članka u Sandej tajmsu koji je Džeremi Bouen objavio 20. marta 2022. Tu je prikazana ista fotografija ispod koje je potpis: "Džeremi Bouen u zaklonu u Irpinu u trenutku napada na grad".

Bouen je urednik u spoljnoj redakciji Bi-Bi-Si Njuza. Prethodno Bi-Bi-Si-jev urednik za Bliski istok, kao i izveštač iz ratova u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog veka, raspolaže značajnim iskustvom ratnog reportera.

U članku u Tajmsu Bouen opisuje iskustvo praćenja rata u Ukrajini, posebno događaja u Irpinu, koji se nalazi oko 25 kilometara severozapadno od Kijeva.

O fotografiji koja ga prikazuje kako leži na zemlji piše: "Granate koje padaju preblizu da bi bile ignorisane prave zvuk šištanja nekoliko sekundi pre eksplozije. U čovekovoj je prirodi da pokuša da se skloni i jedini način na koji to može da se uradi u žurbi je da se legne na zemlju, zbog čega sam uradio svoj 'stendap', deo u kome TV izveštač govori direktno u kameru, iz ležeće pozicije dok su dve strane razmenjivale artiljerijsku vatru."

Pretragom Gugla po ključnim rečima, pronašli smo video objavljen 6. marta 2022. na Jutjub kanalu Bi-Bi-Si-ja, pod naslovom "Užasne scene u bici za Kijev u kojoj su porodice ubijene bežeći od ruskog napada - Bi-Bi-Si Njuz." Uznemirujući video je objavio i Bi-Bi-Si na srpskom jeziku.

Scena u kojoj Bouen leži i vidi se žena u pozadini u Jutjub videu počinje na 1:59 minuta. "Do nas dopiru artiljerijski udari. Puno civila je u ovom području," kaže Bouen. "Ovo je sam kraj grada do kog su Rusi stigli."

Međutim, momenat pre nego što počne da hoda u pravcu novinara, na 1:58 minuta, žena se takođe saginje. U pozadini se može čuti snažno granatiranje.

Image
Skrinšot iz Bi-Bi-Si-jevog videa objavljenog na Jutjubu, u kome se vidi Bouen i u pozadini žena kako se saginje, napravljen 7. oktobra 2022.

Tvrdnja je 'zlonamerna', kaže Bouen za AFP

AFP je kontaktirao Bouena 6. oktobra 2022. On je u mejlu potvrdio da je video na društvenim mrežama tvrdnju da je ležao na zemlji na bezbednom mestu kako bi lažirao dramatičnu scenu dok žena u pozadini šeta ili obavlja kupovinu.

"Ta tvrdnja je zlonamerna izmišljotina", rekao je Bouen AFP-u.

"Od 1989. sam izveštavao iz više od 20 ratova i mnogo puta bio pod artiljerijskom paljbom. Rekao bih da je oblast mosta bila teško granatirana. Kao što sam rekao u izveštaju, nije bilo sigurno da ciljaju civile (iako je to bio ishod), budući da su aktivne pozicije ukrajinskih oružanih snaga bile u šumi nekoliko stotina metara dalje," objasnio je.

Scena je snimljena u blizini uništenog mosta na putu koji vodi iz grada, što se može videti u videu. "O toj sceni na mostu je naširoko izveštavano, verovatno je svaki novinar u Kijevu to uradio, iako nisu svi sišli do mosta", rekao je Bouen.

"Istina je da sam bio na stazi koja silazi sa mosta, koji je od tog mesta udaljen negde 50 do 100 metara. Ljudi koji su prelazili su se kretali sporo, umorni i traumatizovani", rekao je Bouen AFP-u. "Stigli smo do mosta tokom kratkog zatišja granatiranja. Dok smo bili tamo počelo je ponovo i intenziviralo se. Scena pored parkinga u nekadašnjem tržnom centru pokazuje da će biti još granatiranja."

Bouen je tvrdnje sa društvenih mreža negirao i u tvitu: "Ovaj zlonamerni tvit i drugi slični njemu navode da sam lažirao izveštavanje u kameru u martu u Ukrajini. Navodi su potpuno netačni, #fejknjuz. Vređajte me ako želite. Nemojte vređati hiljade civila koji su od ruskog granatiranja i ratnih zločina bežali u Kijev preko mosta u Irpinu".

Irpin je bio poprište žestokih borbi početkom marta 2022.

Kad su ruske trupe napale Ukrajinu 24. februara 2022. otpočele su ofanzivu ka glavnom gradu Kijevu kako bi ga opkolile. Početkom marta 2022. stanovništvo malog grada Irpina počelo je da se evakuiše u pravcu Kijeva preko uništenog mosta.

Ovaj AFP-ov video zabeležio je događaje od 5. marta 2022:

Most na kome je scena snimljena nalazi se na reci Irpin između grada Irpina i sela Romanivka (koje je deo Irpina):

Kako bismo potvrdili lokaciju, uporedili smo Bi-Bi-Si-jevu fotografiju upotrebljenu u obmanjujućim objavama sa jednom iz foto arhive AFP-a u čijem potpisu piše: "Pešaci prelaze srušeni most napuštajući Irpin 6. marta 2022, jedanaest dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu". Zaokružili smo podudarajuće elemente - uništeni most i crveni bilbord:

Image
Fotografija Džeremija Bouena iz obmanjujuće Fejsbuk objave (levo) i fotografija AFP-a koju je snimila Dafne Ruso 6. marta 2022. (desno). Podudarajuće elemente zaokružio AFP

Najmanje osam civila ubijeno je u ruskom granatiranju 6. marta 2022. dok su pokušali da pobegnu iz Irpina.

"Ruske snage su 6. marta 2022. nekoliko sati bombardovale raskrsnicu na putu kojim su stotine civila bežale od ruske vojske koja napreduje kroz severnu Ukrajinu ka Kijevu", navodi se u izveštaju Hjuman rajts voča (Human Rights Watch - HRW) objavljenom 8. marta 2022.

Image
Skrinšot mape od 6. marta 2022. koju je objavio Hjuman rajts voč, a koja pokazuje uništeni most u Irpinu na putu za Kijev ( Hjuman rajts voč)

Ova nevladina organizacija koja se bavi zaštitom ljudskih prava prikupila je dokaze o tome šta se dogodilo tog dana. "Pre i tokom napada, svedoci su opisali neprekidnu kolonu civila na ruševinama uništenog mosta kako bi prešli reku Irpin. Ljudi su se onda okupljali na raskrsnici kako bi se ukrcali u autobuse ili kola koja su išla ka centru Kijeva ili nastavili da hodaju", navodi HRW.

Situacija u Irpinu bila je predmet osude na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 7. marta 2022.

Image
Satelitski snimak Maksara (Maxar) snimljen i objavljen 8. marta 2022. prikazuje oštećeni most preko reke Irpin u istoimenom gradu ( Satellite image ©2022 Maxar Technologies)

Prema podacima misije za praćenje ljudskih prava u Ukrajini Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih pitanja, do 18. septembra 2022. u ratu je poginulo gotovo 6.000 ukrajinskih građana.

Od početka ruskog napada na Ukrajinu brojne netačne tvrdnje o tom sukobu deljene su na društvenim mrežama. Mnoge od njih AFP je istražio i razobličio. Tekstovi koje je na srpskom objavio AFP Činjenice mogu se pročitati ovde.

Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas