Slovačka nije rekla 'ne NATO-u' i nije se 'okrenula Rusiji': ona je članica NATO-a i podržala je sankcije

  • Članak je star više od godinu dana.
  • Objavljeno 15. marta 2022. u 15:58
  • Za čitanje potrebno 6 minuta
  • Od: Marion DAUTRY, AFP Beograd
Snimak na kojem se vidi kako političari polivaju vodom zastavu Ukrajine u slovačkom Parlamentu, praćen snimcima protesta, podeljen je skoro 20.000 puta za dva dana na Fejsbuku sa netačnom tvrdnjom da se "zemlje okreću Rusiji" i da je "Slovačka rekla ne NATO-u". Slovački Parlament je zapravo raspravljao o planiranom bilateralnom odbrambenom paktu sa Sjedinjenim Državama, a ne NATO-om, kada se incident dogodio, a sporazum je odobren sledećeg dana. Od tada, Slovačka je javno osudila invaziju Rusije na Ukrajinu i poslala vojnu pomoć Kijevu. Vlada je takođe, zbog sukoba koji je u toku, odobrila prijem na svoju teritoriju više NATO trupa.

"Polako, ali sigurno jedna po jedna Zemlja se okreće Rusija. Slovačka je rekla Ne NATO!!!Ovo neće videti u Medijima koje zapad plaća!" piše na srpskom u opisu snimka objavljenog na Fejsbuku 9. marta 2022. i podeljenog preko 20.000 puta za dva dana. Isti snimak i tvrdnja su podeljeni i u drugim objavama poput ove i ove. Izgleda da potiču iz objave na Telegram kanalu u kojoj se deli sadržaj o invaziji Rusije na Ukrajinu.

Prema novinskim izveštajima, na snimku se vidi kako neki članovi opozicije u Parlamentu drže slovačku nacionalnu zastavu i bacaju vodu na dvojicu političara iz vladajuće koalicije koji drže ukrajinsku zastavu. Incident se dogodio u slovačkom Parlamentu početkom februara 2022. dok su poslanici glasali o vojnom sporazumu sa Sjedinjenim Državama. Sporazum je usvojen, iako su mu se protivili poslanici opozicije i deo stanovništva. Protesti protiv sporazuma čine drugi deo video snimka koji se deli na Fejsbuku.

Slovačka se takođe nije "okrenula Rusiji" – osudila je invaziju na Ukrajinu koja je počela 24. februara 2022. Ta evropska zemlja podržava sankcije protiv Rusije i poslala je vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini. Vlada je takođe pristala da ugosti više NATO trupa. Slovačka je članica NATO-a od 2004. godine.

Image
Skrinšot netačne Fejsbuk objave napravljen 11. marta 2022.

Incident sa zastavom nije bio u vezi sa NATO-om

Pretraga po ključnim rečima na Guglu pokazala je da su zapadni mediji naširoko propratili sukob u Parlamentu, suprotno tvrdnjama na Fejsbuku.

Incident se dogodio 8. februara kada su se poslanici sastali zbog sednice Parlamenta tokom koje je trebalo da se raspravlja i glasa o Sporazumu o saradnji u oblasti odbrane (DCA) sa SAD-om", izvestio je Slovak Spektator. Članak je uključivao snimak slovačke novinske agencije TASR na kome se vidi sukob. Skrinšotovi ispod pokazuju da video TASR-a odgovara slikama korišćenim u netačnim tvrdnjama na Fejsbuku.

Image
Skrinšotovi sa snimka objavljenog na Fejsbuku (gore) i sa snimka koji je objavila slovačka novinska agencija TASR (dole), napravljeni 15. marta 2022.

Sporazum, koji američkoj vojsci daje pristup nekim slovačkim vojnim objektima na 10 godina u zamenu za finansiranje unapređenja vojnih sposobnosti, nije potpisan sa NATO-om, već sa Vladom SAD-a, navodi se u saopštenju slovačkog Ministarstva odbrane. Nakon što ga je Vlada potpisala 3. februara, sporazum je još morao da bude odobren i u slovačkom Parlamentu.

"Parlamentarnu debatu ometali su opozicioni poslanici, koji su zviždaljkama sprečili druge da govore. Takođe su krali ukrajinsku zastavu koju su držali poslanici koalicije, nakon što su nju i poslanika koji ju je držao polili vodom," izvestila je tada američka novinska agencija Asošiejted pres .

Poslanik vladajuće koalicije Miroslav Žiak, koji se vidi na snimku kako drži ukrajinsku zastavu, objavio je snimak ovog događaja i na svojoj Fejsbuk stranici. "Prvo su počeli da blokiraju govornicu sa zastavom Slovačke, a ja sam otišao da im pokažem slovačko-ukrajinsko prijateljstvo pa su mi je u trenutku kada sam pravilno okrenuo zastavu oteli iz ruku," napisao je u objavi.

Incident se dogodio dok je Rusija gomilala trupe na granici sa Ukrajinom, a SAD upozoravale na neposrednu invaziju, koja se dogodila 24. februara 2022.

Slovački Parlament usvojio je odbrambeni pakt 9. februara 2022. – dan nakon ovog sukoba političkih rivala.

Sporazum jeste bio kontroverzan i organizovani su protesti protiv njega. U drugom delu videa objavljenog na Fejsbuku, ljudi drže slovačke nacionalne zastave i okupljeni su između zamka i Skupštine u Bratislavi.

Image
Skrinšotovi iz netačne Fejsbuk objave (gore) i sa Gugl mape (dole), napravljeni 11. marta 2022. godine. Crvene oznake je stavio AFP Činjenice

Na snimku na Fejsbuku se vidi osoba koja nosi crvene rukavice i drži crveni znak sa natpisom "STOP USA ARMY", plavuša sa šeširom koja drži zeleni natpis na engleskom "Yankees go home" i zastave, od kojih su neke crne. Ta tri elementa mogu se videti i na ovom video snimku protesta, koji su slovačke "Hospodarske novine" objavile 8. februara 2022. godine.

Image
Skrinšotovi iz medijskog izveštaja o protestu u Bratislavi (levo) i iz netačne Fejsbuk objave (desno), napravljeni 11. marta 2022. Žute oznake je stavio AFP Činjenice

AFP Činjenice nije našao tačan izvor snimaka korišćenih u objavi na Fejsbuku.

Slovačka jača učešće u NATO-u i podržava sankcije protiv Rusije

Nakon ruske invazije, Slovačka i još sedam evropskih članica vojnog saveza pozvale su na hitne konsultacije u skladu sa članom 4. ugovora NATO-a, koji omogućava članicama da "u okviru Severnoatlantskog saveta pokrenu diskusiju o bilo kom pitanju koje izaziva zabrinutost, posebno u vezi sa bezbednošću zemlje članice."

Vlada je takođe odobrila stacioniranje više vojnika NATO-a u Slovačkoj kao direktnu reakciju na sadašnji rat u Ukrajini. Ovaj potez još mora da odobri Narodna skupština.

"U svetlu agresivnih akcija Rusije protiv Ukrajine, NATO jača mere odvraćanja i odbrane. Odbrana Slovačke će uskoro biti pojačana vojnim prisustvom i kapacitetima naših saveznika iz Češke, Nemačke, Holandije, Poljske i Sjedinjenih Država. Hvala vam. Dobro je imati prijatelje," saopštilo je slovačko Ministarstvo spoljnih poslova 10. marta 2022. u tvitu koji je uključivao hešteg #WeAreNATO što na engleskom znači "Mi smo NATO".

Pre invazije, istraživanja javnog mnjenja su pokazala podelu među Slovacima po pitanju odgovornosti za eskalaciju tenzija i spremnosti da se u zemlji vidi više stranih trupa, posebno američkih vojnika. Slovačka je takođe bila meta intenzivne proruske propagande, uključujući protiv američkog odbrambenog sporazuma, pokazalo je istraživanje AFP-a.

Međutim, nakon invazije, Slovaci su se ujedinili u osudi Rusije zbog rata. Velika većina takođe podržava odgovor Vlade. Stotine Slovaka okupilo se 26. februara da osudi invaziju i izrazi podršku Ukrajini. Prema podacima Ujedinjenih nacija, ta zemlja, koja se graniči sa Ukrajinom, do 13. marta 2022. primila je oko 200.000 od 2,7 miliona Ukrajinaca koji su pobegli od rata.

Image
Mapa Evrope koja, prema podacima UNHCR-a, prikazuje priliv ukrajinskih izbeglica u evropske zemlje do 13. marta 2022. ( AFP / Sabrina Blanšar, Klea Pekulie, Gal Roma)

Vlada je takođe odobrila slanje vojne pomoći Ukrajini za borbu protiv ruskih trupa i izrazila podršku zahtevu Ukrajine za članstvo u EU. Kao članica EU, Slovačka podržava sankcije protiv Rusije i poziva na veći pritisak da obustavi invaziju.

Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas