Obmanjujuće tvrdnje o dijagnostičkim metodama za rak se šire na društvenim mrežama

Zvanični podaci pokazuju da je rak drugi vodeći uzrok smrti u Srbiji, a visoka stopa smrtnosti delom se pripisuje kasno postavljenoj dijagnozi. Ipak, društvene mreže često su preplavljene obmanjujućim tvrdnjama o dijagnostičkim procedurama za ovu bolest. Tako su u maju 2025. godine korisnici Fejsbuka počeli da dele jedan video u kojem se tvrdi da ljudi kojima je dijagnostikovan rak treba da izbegavaju biopsiju jer se tokom te procedure navodno šire ćelije raka. U snimku se takođe savetuje da se izbegava mamografija sa "svim tim zračenjem". Međutim, ove tvrdnje su netačne. Stručnjaci ističu da koristi od biopsije daleko prevazilaze potencijalne rizike, jer je ona ključna za preciznu dijagnozu i planiranje lečenja. Mamografija je bezbedna i najpouzdanija metoda za otkrivanje raka dojke.

"Biopsije nisu bezazlene!", piše u opisu videa objavljenog na Fejsbuku 18. maja 2025. godine. Video prikazuje čoveka koji na engleskom izgovara: "Ne postoji tako nešto kao što je biopsija koja širi rak. Oni to govore naglas, ali nemaju nijednu naučnu studiju koja to potvrđuje. Dok ja imam 50 koje pokazuju da biopsije zapravo šire rak. Ne treba vam biopsija da biste utvrdili da li je nešto rak ili ne. Možete biti 99% sigurni samo pomoću ultrazvuka, ako ga radi tehničarka koja zna šta radi."

Čovek u viralnom videu nastavlja dalje i tvrdi da ljudi sa dijagnozom raka prostate i dojke nikada ne treba da rade biopsiju, kao i da im nije potrebna mamografija sa "svim tim zračenjem". 

Ova objava podeljena je više od hiljadu puta. Slične tvrdnje su se delile na desetine hiljada puta na mnogim jezicima, uključujući bugarski, engleski, nemački i mađarski.

Međutim, ova tvrdnja je netačna, što su potvrdili brojni stručnjaci, naučne studije i vodeće zdravstvene organizacije. Oni naglašavaju da koristi od biopsije daleko prevazilaze moguće rizike, jer je ova procedura ključna za tačnu dijagnozu i efikasno planiranje lečenja.

Image
Skrinšot netačne objave sa Fejsbuka napravljen 07.07.2025. Oznaku crvenom bojom je dodao AFP

U 2022. godini skoro 10 miliona ljudi širom sveta umrlo je od raka. On je drugi vodeći uzrok smrti i u Srbiji i u Evropskoj uniji.

Onkolozi redovno upozoravaju da širenje dezinformacija o lečenju raka može dovesti do toga da pacijenti odustanu od medicinske nege zasnovane na dokazima, kako je objašnjeno u ovom članku koji je objavio AFP.

Dr Adiel Tel-Oren 

Muškarac u videu koji iznosi netačne tvrdnje je dr Adiel Tel-Oren, poznat i kao dr T, čija stručnost u ovoj oblasti nije jasna na osnovu kvalifikacija navedenih na njegovom sajtu, kako je istakla organizacija za proveru činjenica FullFact u svojoj analizi istog snimka iz maja 2025. godine. On ima obrazovanje iz oblasti kiropraktike, a svoju licencu je dobrovoljno predao nakon što su se pojavile zabrinutosti zbog načina na koji je lečio više pacijenata, dodaje se u izveštaju.

Ministarstvo zdravlja Izraela je 2014. godine izdalo javna upozorenja da Tel-Oren koristi neodobrene preparate za lečenje kožnih oboljenja na više lokacija u zemlji, navodeći da bi ti tretmani mogli "ugroziti javno zdravlje". U tim upozorenjima je takođe navedeno da je bio osumnjičen da se lažno predstavlja kao lekar, iako nije imao izraelsku medicinsku licencu.

AFP je kontaktirao Tel-Orena putem mejl adrese navedene na njegovoj zvaničnoj stranici, ali do trenutka objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovor.

Biopsija

Na početku videa, Tel-Oren tvrdi da biopsija "nije bezazlena" i da dovodi do širenja ćelija raka.

Biopsija je medicinski postupak tokom kojeg se uzima mala količina tkiva ili ćelija iz određenog organa ili mase u telu kako bi se ispitala pod mikroskopom. Postoji više različitih vrsta biopsija koje koriste različite instrumente. Najčešće metode uključuju biopsiju iglom, endoskopsku biopsiju i hiruršku biopsiju. Izbor metode zavisi od položaja i prirode mase.

Ponekad se koristi kombinacija dijagnostičkih tehnika kako bi se postavila tačna dijagnoza, na primer, magnetna rezonanca (MRI), koja može otkriti tumore, ali se često dopunjuje biopsijom kako bi se potvrdilo da li su mase maligne.

Biopsija nosi određene rizike, ali stručnjaci ističu da su njene koristi daleko veće od mogućih neželjenih posledica.

"Sejanje tumorskih ćelija" (tumor cell seeding na engleskom) je termin koji postoji u onkologiji i koristi se za opisivanje potencijalnog rizika od širenja malignih ćelija duž puta kojim je prošla igla ili hirurški instrument tokom biopsije ili hirurškog zahvata. Ova pojava se smatra mogućom komplikacijom, prvenstveno u slučajevima kada se uzimaju uzorci tkiva iz tumora u dijagnostičke svrhe.

Na stranici posvećenoj čestim mitovima i zabludama o raku, američki Nacionalni institut za rak (NCI) navodi da je rizik da biopsija izazove širenje raka na druge delove tela "izuzetno nizak", te da upotreba savremenih medicinskih tehnika dodatno smanjuje mogućnost širenja tumorskih ćelija. "Prilikom poštovanja standardnih procedura, hirurzi koriste posebne metode i preduzimaju niz mera kako bi sprečili širenje ćelija raka tokom biopsija ili operacija uklanjanja tumora. Na primer, ako je potrebno ukloniti tkivo sa više mesta u telu, za svaku regiju se koriste različiti hirurški instrumenti", objašnjava NCI. 

Prema podacima Američkog udruženja za borbu protiv raka (ACS), rizik od tzv. "sejanja tumora" tokom biopsije takođe je izuzetno mali i ne bi trebalo da bude razlog za izbegavanje ove procedure. "Koristi koje biopsija pruža višestruko nadmašuju minimalan rizik od širenja raka", navodi organizacija.

Prema vodećim svetskim onkološkim institucijama, biopsija je najtačniji i najpouzdaniji metod za potvrdu dijagnoze mnogih vrsta raka, jer omogućava lekarima da utvrde da li su ćelije maligne, o kojoj se vrsti raka radi i koliko je on agresivan. U mnogim slučajevima, zapravo, biopsija ostaje jedini pouzdan način da se definitivno potvrdi prisustvo raka.

Image
Doktor postavlja uzorak biopsije na mikroskopsko staklo u Nacionalnom centru za kontrolu zaraznih bolesti u libijskoj prestonici Tripoliju, 25. februara 2019. godine. (AFP / Mahmud TURKIA)

Brojne naučne studije pokazuju da su biopsije bezbedne i da ne dovode do širenja raka. 

Studija iz 2015. godine koju su sproveli istraživači sa klinike Majo (Mayo) u Džeksonvilu, Florida, obuhvatila je više od 2.000 osoba obolelih od raka pankreasa i pokazala da su pacijenti koji su bili podvrgnuti biopsiji imali bolje ishode i duže živeli u poređenju sa onima koji nisu prošli ovu proceduru.

Dve studije koje su se fokusirale na hepatocelularni karcinom, vrstu raka jetre, pokazale su da, iako je širenje tumorskih ćelija tehnički moguće, rizik tokom biopsije jetre ostaje nizak. Sistematski pregled više opservacionih studija iz 2008. godine pokazao je stopu "sejanja" tumora od 2,7% među pacijentima sa ovom vrstom raka. U većoj studiji iz 2024. godine, koja je obuhvatila 13.959 biopsija, rizik je procenjen na svega 0,62%.

U članku iz 2023. godine, dr Aleksandrina Perčeva (Alexandrina Percheva), specijalistkinja za radiološku dijagnostiku dojki u klinici "Acibadem City Clinic UMHAT Mladost", ističe prednosti biopsije. "To nisu obične igle", objašnjava doktorka. "One idu direktno do mesta tumora, tu 'ispaljujemo', izlazi druga igla, uzima uzorak i on se šalje patologu. Ne postoji rizik od širenja ćelija raka kod pacijenta. Ali, ako osoba ne uradi biopsiju kada se sumnja na rak, to može odložiti početak lečenja", kaže ona.

AFP je pitao onkološke stručnjake da li je tačno da osobe kojima je dijagnostikovan rak treba da izbegavaju biopsiju zato što "tumori služe da zaštite telo od širenja ćelija raka" i da, nakon punkcije radi testiranja, rak "počinje da se ponaša kao parazit".

Vanredna profesorka dr Iva Gavrilova i hirurški onkolog iz Univerzitetske specijalizovane bolnice za onkološko lečenje "Prof. Ivan Černozemski" u Sofiji, rekla je u mejlu za AFP 11. juna 2025 da "Nijedna od tih tvrdnji nema nikakvo naučno utemeljenje, pa se samim tim ne smatraju kredibilnim u okviru onkološke zajednice". 

Mamografija 

U drugom delu videa, Tel-Oren tvrdi da posebno treba izbegavati biopsije raka prostate i dojke, a mamografiju najviše zbog "svog tog zračenja". 

"Mamografija je najadekvatnija dijagnostička metoda za otkrivanje malignih tumora dojki minimalnih dimenzija, čak i onih koji se ne pipaju", piše na sajtu srpske zdravstvene organizacije Euromedik. 

U rendgenskim pregledima, kao što je mamografija, koristi se jonizujuće zračenje, oblik elektromagnetnog zračenja dovoljno snažan da ukloni elektrone iz atoma i molekula.

Ljudi su stalno izloženi niskim nivoima jonizujućeg zračenja iz prirodnih izvora – ono dolazi iz svemira, vazduha, tla i vode – ali mogu biti izloženi većim dozama tokom određenih dijagnostičkih pregleda, uključujući mamografiju, kao što se može videti u infografici ispod, koju je objavila Američka agencija za zaštitu životne sredine (arhivirano ovde).

Image
Skrinšot grafike Američke agencije za zaštitu životne sredine na kojoj su objašnjene relativne doze zračenja primljene iz različitih izvora, napravljen 15. novembra 2023 (Agencija za zaštitu životne sredine / Nacionalni savez za zaštitu od radijacije i merenja - NCRP)

"Nivo zračenja za mamografiju je među najnižim od svih medicinskih pregleda," rekla je radiološkinja Pola Gordon, klinička profesorka na Odeljenju za radiologiju na Univerzitetu Britanske Kolumbije, u mejlu za AFP 2023. godine.

 "On se smanjio tokom proteklih decenija i daleko je ispod 'prihvatljivog' nivoa koji su postavile organizacije za zaštitu od zračenja. Rizik od zračenja od mamografa je ograničen na žene mlađe od 20 godina, a zanemarljiv je za potrebe skrininga kod žena starijih od 40 godina. To je slično količini prirodnog zračenja kojoj smo izloženi tokom života samo sedam nedelja na nivou mora."

Uzimajući u obzir da se izloženost zračenju povećava s nadmorskom visinom, to je ekvivalentno količini prirodnog zračenja kojoj je osoba izložena tokom tri nedelje života u Denveru, SAD, rekla je Gordon. Ovaj grad se nalazi na 1.600 metara nadmorske visine i izložen je znatno većem kosmičkom zračenju u poređenju s mestima na nižim nadmorskim visinama.

"Putovanje avionom takođe je povezano s većim nivoima izloženosti zračenju", dodala je.

Netačne i obmanjujuće tvrdnje o bezbednosti mamografije kruže društvenim mrežama godinama, a AFP ih je razobličio nekoliko puta, na primer ovdeovde

Mamografija je bezbedna, a institucije javnog zdravlja, uključujući i one u Srbiji, preporučuju redovne preglede ovom metodom u okviru skrininga.

"Rak dojke je najčešći zloćudni tumor kod žena u Srbiji. Svake godine oko 4.600 žena oboli, a 1.600 umre od ove bolesti," navodi Institut za javno zdravlje  Dr Milan Jovanović Batut (arhivirano ovde).

"Ukoliko se rak dojke otkrije u ranoj fazi, veća je šansa za izlečenje primenom poštednih hirurških metoda, oporavak je brži, a kvalitet života je bolji nego kod žena kod kojih se bolest otkrije u kasnijim fazama. U mamografiji se koriste male i neškodljive doze zračenja," objašnjeno je na Batutovom sajtu. Mamografski skrining je besplatan za žene između 50 i 69 godina i preporučuje se svake dve godine (arhivirano ovde).

AFP je i ranije razobličio dezinformacije vezane za zdravlje, o čemu možete čitati ovde

Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas