Video prikazuje Alžir, AI snimke i američko bombardovanje Bagdada

Najmanje 29 ljudi je poginulo u šumskim požarima koji su u januaru 2025. zahvatili velike površine Kalifornije i uništili preko 10.000 zgrada. Svet su obišli snimci i fotografije strašnih buktinja, ali su na internetu deljene i mnoge nepovezane slike izvučene iz konteksta ili generisane veštačkom inteligencijom. Neki korisnici društvenih medija u Srbiji su, na primer, podelili poređenje navodnih snimaka požara sa navodnim snimkom NATO bombardovanja Srbije 1999. Međutim, AFP-ova istraga je utvrdila da snimci zapravo prikazuju fudbalsku proslavu u Alžiru i sadržaje generisane veštačkom inteligencijom, dok je navodni snimak bombardovanja Srbije zapravo video snimljen u Bagdadu 2003.

"Bog je svepravedan," piše u opisu snimka postavljenog na Fejsubku 12. januara 2025. koji je dobio preko 14.000 lajkova za mesec dana. Na snimku se na levoj strani vide, kako se čini, tri različita videa grada u plamenu, a na desnoj strani velika eksplozija u jednom gradu pored reke. Snimak na levoj strani je sa natpisom "USA 2025" dok onaj na desnoj nosi natpis "Srbija 1999". Vidi se i ime naloga na Instagramu koji je objavio isti snimak 11 januara 2025. a u opis stavio samo dva srca.

"Da tako je bilo u BEOGRADU 1999 godine, sada je kod njih," napisao je jedan korisnik u komentarima, slično mnogim drugima koji su u razornim tronedeljnim požarima oko Los Anđelesa, u kojima su uništene kuće i vegetacija a najmanje 29 ljudi izgubilo život, videli božansku odmazdu za NATO bombardovanje Jugoslavije 1999. godine. 

Ogorčenost u Srbiji i dalje je velika decenijama nakon jedanaestonedeljnog NATO bombardovanja Jugoslavije koje je primoralo srpsku vojsku da se povuče iz Kosova i na kraju dovelo do jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. godine, koje Srbija ne priznaje. Ne postoji zvanični spisak žrtava bombardovanja, ali je istraživanje Fonda za humanitarno pravo identifikovalo 756 žrtava, uglavnom civilnih, uključujući trogodišnju Milicu Rakić u Batajnici, koju je nekoliko korisnika pomenulo u komentarima (arhivirano ovde i ovde).

Međutim, snimci u viralnim postovima ne prikazuju ni Sjedinjene Države, ni Srbiju. AFP-ova istraga pokazala je da je jedan snimak zabeležen u Alžiru pre nekoliko godina, dok video bombi koje padaju na grad prikazuje kampanju "Šok i strahopoštovanje", intenzivno bombardovanje iračke infrastrukture, uključujući Bagdad, 2003. godine na početku vojne kampanje SAD-a i saveznika, koja je dovela do pada Sadama Huseina (arhivirano ovde i ovde). Stručnjaci za veštačku inteligenciju su potvrdili AFP-u da su dva snimka grada u plamenu generisana pomoću AI.

Image
Skrinšot netačnih objava napravljen 5. februara 2025.

Fudbalska proslava u Alžiru

Prvi snimak koji se pojavljuje na levoj polovini objave je već nekoliko puta podeljen van konteksta na društvenim mrežama. Na primer, AFP je u oktobru 2023. objasnio da taj video ne prikazuje "zaštitu Gaze od pada izraelskih preciznih raketa" nego je snimljen tokom proslave pobede fudbalskog kluba u Alžiru.

AFP je pronašao tačnu lokaciju snimka uz pomoć zgrada i gradskih obeležja koji se na njemu mogu videti, poput travnatog kružnog toka, bilborda sa osvetljenom ivicom na zgradi sa okruglim prozorima po sredini, i zgrade opštinske uprave. Koristeći satelitske slike na Gugl mapama može se naći gotovo identičan ugao snimanja (arhivirano ovde):

Image
Poređenje snimka sa Telegrama sa skrinšotom sa Gugl mapa, napravljeno 12. oktobra 2023. godine. Oznake u boji dodao je AFP

Veštačka inteligencija

AFP je uradio obrnutu pretragu slika sa skrinšotovima snimaka grada u plamenu da bi saznao više o drugom i trećem snimku na levoj polovini videa u obmanjujućim objavama. Pretraga je dovela do kompilacije u postu na portugalskom objavljenom na Instagramu 10. januara 2025, ali ne do dokaza o tome ko ga je snimio, kada i gde.

Dalja obrnuta pretraga sa skrinšotom trećeg snimka je dovela do članka za proveru činjenica na španskom objavljenog 18. decembra 2024. godine, kada je veliki požar izbio u Malibuu (arhivirano ovde i ovde). Novinari ove čileanske organizacije pronašli su drugi, duži snimak objavljen na TikToku na kome su vidljivi znaci koji ukazuju na to da je snimak generisan veštačkom inteligencijom poput neprirodnog pokreta vozila na dnu.

AFP je kontaktirao nekoliko stručnjaka sa molbom da pregledaju te kratke snimke.

Stručnaci iz Grupe za analizu medija, verifikaciju i pretraživanje (MeVer) iz Centra za istraživanja i tehnologiju Helasa- Instituta za informacione tehnologije u Solunu, rekli su u mejlu za AFP Činjenice 5. februara 2025. da "postoji značajna mogućnost da ovi segmenti imaju sadržaj generisan veštačkom inteligencijom". Međutim, "zbog izuzetno kompresovane i iskrivljene prirode video snimaka", nije bilo moguće doneti konačni zaključak.

Prema njihovim internim analizama, prvi video grada koji gori sa visokim crvenim plamenovima u daljini pokazuje "umerene dokaze o generisanju veštačkom inteligencijom", napisali su. Analiza videa objavljenog na TikToku pokazuje, sa druge strane, "snažne dokaze" o generisanju veštačkom inteligencijom.

AFP je kontaktirao i dr Metjua Stama (Matthew Stamm), vanrednog profesora na Katedri za elektrotehniku i računarsko inženjerstvo na Univerzitetu Dreksel u Pensilvaniji, koji vodi Laboratoriju za multimediju i informacionu bezbednost (MISL). On je analizirao oba video snimka sa doktorandom Tajem Ngujenom.

"Moj tim i ja analizirali smo snimke pomoću multimedijalnog forenzičkog sistema koji je moja laboratorija razvila. Ovaj sistem radi tako što traži nevidljive statističke tragove koje ostavljaju sistemi za video montažu i generativni sistemi veštačke inteligencije. To vam je kao otisci prstiju ili drugi tragovi koje bi kriminalac ostavio na mestu zločina. Naši sistemi traže ove statističke dokaze i koriste ih za proveru autentičnosti slika i video zapisa," objasnio je dr Stam u mejlu za AFP Činjenice 5. februara 2025.

Što se tiče prvog videa sa visokim crvenim plamenovima u daljini, "naš multimedijalni forenzički sistem nije pronašao dokaze da je ovaj video generisan od strane AI. Moram naglasiti da to ne znači da je video stvaran, već samo da nismo pronašli dokaze da je lažan," rekao je.

Međutim, video koji je takođe objavljen na TikToku je pokazao "snažne dokaze" da je generisan veštačkom inteligencijom. "Pored pronalaženja snažnih statističkih tragova koje ostavljaju AI generatori videa, postoji i nekoliko vizuelnih znakova koji ukazuju da je ovaj snimak verovatno lažan. Na primer, prozori na zgradi odmah levo od najvećeg požara konstantno menjaju položaj kako se kamera udaljava. Dalje, oni ne prate redovna poravnanja koja obično vidite na pravoj zgradi," objasnio je dr Stam.

Image
Skrinšot snimka objavljenog na TikToku za koji stručnjaci kažu da je najverovatnije generisan veštačkom inteligencijom. AFP je dodao oznake na delovima na kojima se vide vizuelni tragovi AI-a

Bombardovanje Bagdada tokom kampanje 'Šok i strahopoštovanje'

Na desnoj polovini snimka koji navodno prikazuje "Srbiju 1999." se vide velike eksplozije iza drveta, pored vode. Obrnuta pretraga snimka dovela je do videa objavljenog na sajtu Geti imidžis (Getty Images) uz opis da prikazuje "noćne snimke eksplozija od bombi bačenih duž reke Tigris tokom invazije na Irak 2003. godine 22. marta 2003. u Bagdadu, Irak,"  (arhivirano ovde) i da ga je snimila britanska televizija Skaj njuz (SkyNews).

Oblik ekplozija i odraz u vodi se poklapaju sa snimkom u netačnom postu:

Image
Poređenje skrinšotova obmanjujućeg posta (levo) i snimka na sajtu Geti imidžis, napravljeno 5. februara 2025.

Pretraga arhiva televizijskih vesti o bombardovanju Bagdada u martu 2003. je dovela do izveštaja ruskog kanala RT deset godina nakon američke invazije Iraka u kojem je prikazana ista scena bombardovanja Bagdada u martu 2003. godine. Prema opisu ovaj snimak je zabeležio američki kanal Si-En-En (CNN).

Pretraga za više medijskih izveštaja tog dana i događaja dovela je do ovog osmosatnog arhiva izveštaja uživo o situaciji u Iraku na CNN-u 23. marta 2003. godine (arhivirano ovde). Scena bombardovanja duž reke vidi se u 1:52:18 i odgovara videu prikazanom u obmanjujućim objavama na društvenim mrežama:

Image
Poređenje skrinšotova obmanjujućeg posta (levo) i snimka CNN-a objavljenog na Jutjubu, napravljeno 5. februara 2025.

Isti snimak je objavljen na Jutjub kanalu CNN-a (arhirano ovde). Na ovom snimku boljeg kvaliteta (arhivirano ovde) se može videti palata Al-Zaqura koja je sedište kancelarije Premijera i koja je bila meta bombardovanja 2003. godine. Područje gde se dogodila velika eksplozija na video snimku odgovara lokaciji pored ministarstva odbrane.

"Operacija Šok i strahopoštovanje" je termin kojim je Vašington opisao svoju kampanju bombardovanja 2003. godine, koja je osvetlila nebo i uništila delove Iraka tokom invazije Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika. Vazdušni napadi na ovu zemlju započeli su 20. marta 2003. godine, nakon što su SAD tvrdile da režim Sadama Huseina poseduje ilegalno oružje za masovno uništenje, iako ono nikada nije pronađeno (arhivirano ovde).

Ovo nije prvi put da je snimak tog događaja objavljen u pogrešnom kontekstu, na primer uz netačnu tvrdnju da prikazuje napad na Tel Aviv, ili napad Hamasa na Izarel. I u Srbiji su snimci i slike Bagdada nekoliko puta  podeljeni uz netačnu tvrdnju da prikazuju NATO bombardovanje Srbije, na primer u ovom tvitu Vuka Jeremića 2023. Jeremić je priznao grešku ali i ostavio sliku. Istu sliku je, godinu dana ranije, podelila ruska misija u OEBS-u na Tviteru sa istom netačnom tvrdnjom.

Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas