EU ne može da poništi izbore: izjava bivšeg komesara Tjerija Bretona pogrešno je protumačena

Otvorena podrška Ilona Maska nemačkoj krajnje desničarskoj stranci AfD uoči izbora u februaru 2025. otvorila je pitanje stranog uplitanja i uloge društvenih medija u demokratskim procesima unutar Evropske unije. U tom kontekstu, Ilon Mask, ruski mediji i korisnici društvenih mreža su protumačili i preneli na obmanjujuć način izjave bivšeg evropskog komesara za unutrašnje tržište Tjerija Bretona (Thierry Breton) o primeni Akta o digitalnim uslugama EU (DSA). Tjeri Breton je u intervjuu za francuski televizijski kanal RMC zapravo rekao da se DSA mora primeniti kao u Rumuniji gde je EU od TikToka tražila objašnjenje o mogućoj zloupotrebi te platforme u korist kandidata krajnje desnice.

"Demokratija na Bretonov način: Ako pobedi AfD, poništićemo izbore," piše u naslovu članka objavljenog na sajtu RT Balkan 13. januara 2025. "Na šta misle zapadni političari kada danas, na eventualnu pobedu AfD-a, Nemačkoj prete rumunskim scenarijem," piše dalje u tekstu u kojem je citiran članak na engleskom (koji je kopija drugog članka), prema kome je Tjeri Breton u "nedavnom intervjuu" izjavio: "To smo uradili u Rumuniji, uradićemo to i u Nemačkoj ako bude potrebno".

Ilon Mask, miljarder i vlasnik mreže Eks ("X") koji otvoreno podržava stranku krajne desnice u Nemačkoj AfD (arhivirano ovde), podelio je 10. januara 2025. post na Eksu koji sadrži isti citat i video dela intervjua Tjerija Bretona francuskom kanalu RMC.

Snimak i netačna tvrdnja su podeljeni u postovima na društvenim mrežama na raznim jezicima poput srpskog, hrvatskog, nemačkog, češkog, rumunskog, slovačkog, holandskog, francuskog, španskog, italjanskog i grčkog. Političar AfD-a je takođe podelio post pozivajući se na Maska.

Izjava Tjerija Bretona, međutim, je isečena i izvučena iz konteksta na obmanjujući način. Bivši EU komesar je pričao na RMC-u o tome kako Evropska unija može da upotrebi svoj Akt o digitalnim uslugama (DSA) u slučaju mešanja platformi društvenih medija u izborne procese (arhivirano ovde i ovde).

Image
Skrinšotovi nekih obmanjujućih postova, napravljeni 30. januara 2025.

U intervjuu objavljenom 9. januara 2025, voditeljka Apolin de Malerb (Apolline de Malherbe) razgovarala je sa Bretonom o opasnosti po Evropu ukoliko se Ilon Mask umeša i utiče na izborne kampanje i politiku evropskih država članica. Breton je objasnio da je EU pravno spremna za takav izazov zahvaljujući DSA. "Siguran sam da će biti preduzete sve mere kako bi se osiguralo da on poštuje zakon," rekao je.

Apolin de Malerb nakon toga pita da li bi EU trebalo da se plaši uticaja Maska s obzirom da je vlasnik Eksa i Starlinka, i istaknuti član nove Trampove administracije.

"Hajde da sačekajmo i vidimo šta će biti i da ostanemo hladne glave. I hajde da sprovodimo naše zakone u Evropi kada postoji rizik da budu zaobiđeni. Ako ih ne sprovodimo, to zaista može dovesti do stranog uplitanja. Uradili smo to u Rumuniji, moraćemo ako treba i u Nemačkoj," rekao je Breton. Samo ovaj deo intervjua je podeljen u obmanjujućim postovima i člancima.

Nemačka se spominje nakon Maskovih postova u korist AfD-a, kao i razgovora između Maska i glavnog kandidata AfD-a Alis Vajdel (Alice Weidel) koji je već bio najavljen u vreme Bretonovog intervjua.

U Rumuniji je Ustavni sud poništio prvi krug predsedničkih izbora nakon optužbi da je vođena skrivena politička kampanja u korist populističkog kandidata krajnje desnice i da je manipulisan TikTok-ov algoritam. U odvojenom postupku, EU je pokrenula "službeni postupak protiv TikToka zbog izbornih rizika na temelju Akta o digitalnim uslugama" (arhivirano ovde i ovde).

DSA je uredba Evropske unije (arhivirano ovde) koja ima za cilj da zaštiti prava korisnika digitalnih usluga, kao što su velike platforme Fejsbuk ili Eks i pretraživači. Između ostalog, to znači da pružaoci usluga, kao što su društvene mreže, moraju garantovati slobodu izražavanja i preduzeti mere protiv govora mržnje ali i manipulacija, objašnjava Evropska komisija na svom sajtu. Države članice EU su odgovorne za primenu DSA. Tjeri Breton je bio komesar za unutrašnje tržište EU od 2019. do 2024. i igrao je ključnu ulogu u pregovorima o ovoj uredbi.

Ustavni sud Rumunije je poništio predsedničke izbore, ne EU

Kandidat krajnje desnice Kalin Đorđesku (Călin Georgescu) je, na veliko iznenađenje, pobedio u prvom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji krajem novembra 2024. (arhivirano ovde). Ustavni sud je, međutim, u decembru proglasio glasanje nevažećim, rekavši da je izborni proces bio neregularan i da su birači izmanipulisani nezakonitim favorizovanjem ovog predsedničkog kandidata na društvenim mrežama nakon što su u dokumentima obaveštajnih služba koje je objavio kabinet predsednika navedene "agresivne ruske hibridne akcije", uključujući sajber napade (arhivirano ovde).

Dokumenti takođe detaljno navode masovnu promociju Đorđeskua na društvenim mrežama uoči glasanja (arhivirano ovde). Ostaje nejasno ko je organizovao skrivenu političku kampanju ili nezakonito iskoristio platforme društvenih medija. Istrage lokalnih medija su, na primer, ukazale na liberalno-konzervativnu rumunsku partiju PNL (arhivirano ovde).

Prvi krug glasanja će se održavati ponovo 4. maja 2025.

Prema stručnjacima Naučnog medijskog centra Nemačke, odluka rumunskog Ustavnog suda zasniva se prvenstveno na rumunskom ustavu (arhivirano ovde), koji garantuje slobodne, redovne i fer izbore. To znači "sprečavanje bilo kakvog neopravdanog mešanja u izborni proces," rekao je profesor prava Matijas Keteman (Matthias Kettemann) sa Univerziteta u Inzbruku u saopštenju Centra povodom odluke (arhivirano ovde).

Prema izveštajima obaveštajnih službi dostavljenim Ustavnom sudu, slobodno glasanje je bilo ugroženo tokom predsedničke izborne kampanje. Ovi izborni principi i "odgovaraju osnovnoj svrsi Akta o digitalnim uslugama", objasnio je Matijas Keteman. "Zbog kampanje dezinformacija koju je identifikovao rumunski Ustavni sud, posebno u vezi sa lažnim nalozima koji su bili korišćeni u koordinisanoj kampanji i neprijavljenim plaćenim političkim oglašavanjem na Tiktoku, verovatno je došlo do kršenja DSA."

Evropska komisija je "pokrenula formalni postupak protiv TikToka zbog sumnje da je prekršio Akt o digitalnim uslugama u vezi sa njegovom obavezom da pravilno proceni i ublaži sistemske rizike u vezi sa integritetom izbora, posebno u kontekstu nedavnih rumunskih predsedničkih izbora održanih 24. novembra," piše u saopštenju EK-a. Međutim, nigde se ne pominje rezultat izbora niti poništenje glasanja.

Breton odgovorio Masku: EU nema ovlaščenja da poništi izbore

Sam Tjeri Breton je odgovorio na objavu Elona Maska i odbacio obmanjujuću tvrdnju: "EU nema mehanizme da poništi izbore bilo gde u EU," napisao je on 11. januara 2025. Njegove izjave citirane u obmanjujućim publikacijama odnosile su se na "primenu DSA i njegove obaveze moderacije".

AFP je kontaktirao Bretona koji je rekao u telefonskom razgovoru 24. januara 2025. da je Maskova tvrndja "Fejk njuz" (lažna vest, prim. aut.). "EU apsolutno nema takav mehanizam," izjavio je. Ovo nije prvi put da se Breton i Ilon Mask javno svađaju oko DSA-a.

Pretraga po ključnim rečima "izbori" i "poništavanje" u tekstu Ugovora o Evropskoj uniji (arhivirano ovde) i u tekstu Ugovora o funkcionisanju Evropske unije (arhivirano ovde) nisu dovele do bilo kakvog dokaza koji bi potkrepio obmanjujuću tvrdnju.

Matijas Rufer (Matthias Ruffert), profesor i predsednik Katedre javnog prava i evropskog prava na Humbolt univerzitetu u Berlinu, potvrdio je u mejlu za AFP 27. januara 2025. da EU nema nadležnost da proglasi nevažećim nacionalne izbore u državama članicama.

Portparolka predstavništva Evropske komisije u Nemačkoj je takođe ovo potvrdila u mejlu za AFP 24. januara 2025.

Poništavanje izbora u Nemačkoj ne može se proglasiti bez Bundestaga

U teoriji, izbor za nemački Bundestag se može osporiti i, posledično, ponoviti. "Prema Osnovnom zakonu (član 41), nemački Bundestag odlučuje o validnosti saveznih izbora," objasnila je za AFP 19. januara 2025. portparolka Savezne službe odgovorne za nadgledanje izbora na saveznom nivou. Zatim postoji "mogućnost podnošenja izborne žalbe Saveznom ustavnom sudu". Evropska unija ne igra nikakvu ulogu u ovom procesu.

Savezna vlada je takođe demantovala obmanjujuću tvrdnju u objavi postavljenoj na Instagramu 21. januara 2025.

Na sličan način kao u Rumuniji, član 38 nemačkog Osnovnog zakona propisuje da se "poslanici nemačkog Bundestaga biraju na opštim, neposrednim, slobodnim, jednakim i tajnim izborima."

Ako se zakon prekrši ili dođe do ozbiljnih nepravilnosti, izbori za Bundestag mogu biti osporeni, objasnio je Matijas Keteman u analizi za Naučni medijski centar Nemačke. "Ozbiljne nepravilnosti i kršenja zakona postoje samo ukoliko mogu da promene izborni rezultat ili dovedu u pitanje integritet čitavog izbornog procesa," napisao je on.

AFP je na nemačkom već razobličio sličnu tvrdnju da je savezni predsednik Frank-Valter Štajnmajer pretio poništenjem izbora.

Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas