Fotografija ne pokazuje da je otac predsednika Svetskog ekonomskog foruma bio 'Hitlerov poverenik'

Na društvenim mrežama odnedavno kruži objava na najmanje 14 jezika, uključujući hrvatski i srpski, sa fotografijom koja prikazuje osnivača Svetskog ekonomskog foruma Klausa Švaba pored nemačkog vojnog oficira. U Fejsbuk objavama tvrdi se da je to Švabov otac Ojgen (Eugen Schwab) i da je bio visoko rangirani nacista. Te tvrdnje su, međutim, netačne. Nemački oficir na slici nije otac izvršnog direktora i osnivača Svetskog ekonomskog foruma, već nemački brigadni general koji je preminuo u zarobljeništvu 1950. Ojgen Švab nije bio ni visoko pozicionirani nacista, niti blizak Adolfu Hitleru, iako jeste vodio švajcarsku fabriku u južnoj Nemačkoj tokom Drugog svetskog rata.
 

"ŠVAB i ćale mu....!! Osnivač svetskog ekonomskog foruma Klaus Švab na slici levo. Desno je njegov otac, Hitlerov poverenik, industrijalac i fašista Eugen Švab," navodi se u Fejsbuk objavi, postavljenoj 26. maja 2022.

Korisnik je u objavi podelio sliku koja na levoj strani prikazuje direktora Svetskog ekonomskog foruma Klausa Švaba (Klaus Schwab) a na desnoj nemačkog brigadnog generala Vermahta, dodajući da je "njegov otac tada bio šef Escher- Wiss, strateške kompanije nacističke Nemačke, i imao je svoj kooncetracioni logor...".

Slične Fejsbuk objave, ukupno podeljene više od 300 puta, mogu se videti i ovde, ovde i ovde kao i na ruskoj društvenoj mreži Vkontakt. Objave sa istom ili sličnom tvrdnjom pronašli smo na engleskom, norveškom, poljskom, holandskom, rumunskom, španskom, italijanskom, francuskom, slovačkom, grčkom, finskom i nemačkom.

Tvrdnja da fotografija na desnoj strani prikazuje Ojgena Švaba, oca Klausa Švaba, je, međutim, netačna. To nije njegov otac, već nemački brigadni general po imenu Valter Dibilas (Walter Dybilasz). Nije utvrđeno ni da je Ojgen Švab bio tvrdokorni nacista, a ni u kom slučaju nije bio Hitlerov "blizak poverenik".

Image
Skrinšot netačne Fejsbuk objave napravljen 16. juna 2022.

Klaus Švab je često meta dezinformacija i AFP Činjenice je već razobličio netačne informacije da je uhapšen ili da je deo svetske zavere pod nazivom Veliki reset čiji je navodni cilj da potčini svetsku populaciju.

Na slici nije Ojgen Švab

U svim Fejsbuk objavama podeljene su iste dve slike, osnivača i direktora Svetskog ekonomskog foruma Klausa Švaba, na levoj strani i nemačkog vojnika na desnoj, koji je, sudeći po epoletama na kragni i ramenu, brigadni general Vermahta. U Fejsbuk objavama se tvrdi da je to otac Klausa Švaba, Ojgen.

Ojgen Vilhelm Švab, rođen 1899, zaista jeste otac Klausa Švaba, koji ga jepomenuo u svojoj knjizi "Kapitalizam zainteresovanih strana" (Stakeholder Capitalism), a opisan je i u knjizi o samom Klausu Švabu "Domaćin moćnih" (Host of the Powerful). On, međutim, nije čovek prikazan na slici u Fejsbuk objavama.

Nakon obrnute pretrage slika, pronašli smo fotografiju na nekoliko blogova i u grupama za diskusiju o Vermahtu. Fotografija je podeljena sa napomenom da prikazuje Valtera Dibilasa, kao na ovoj stranici, i u drugim faktček tekstovima, kao na primer ovde

Uradili smo i druge obrnute pretrage slika i pronašli istu fotografiju na ovoj stranici, gde takođe piše da je to "general-major Valter Dibilas", ovog puta sa još jednom dodatnom fotografijom. 

AFP je 24. juna 2022. uspeo da dobije pristup documentimaiz vojnih arhiva divizije u nemačkim Federalnim arhivama. Pronašli smo fotografiju sličnu onoj podeljenoj na ovoj internet stranici, koja prikazuje general-majora Valtera Dibilasa. Poređenje fotografija potvrđuje da je to on.

Image
Skrinšot vojnih arhiva nemačkih Federalnih arhiva (levo) i iz obmanjujuće Fejsbuk objave (desno), napravljen 24. juna 2022.

Zahvaljujući dokumentima dostupnim u nemačkim Federalnim arhivama, imali smo pristup i njegovoj biografiji. Dostupna je i u jednom onlajn leksikonu.

Walter Dibilas je rođen 1892. Zarobile su ga krajem Drugog svetskog rata američke snage i izručile sovjetskim trupama. Osuđen na 25 godina prinudnog rada zbog ratnih zločina, preminuo je u 1950. godine u zatvoru Stalino (današnji Donjeck) u tadašnjem Sojvetskom Savezu.

Slika Ojgena Švaba, korišćena u faktčekovima Ellinika Hoaxes, DPA i La Republica Verificador, podeljena je na internet stranici za pretraživanje preminulih porodičnih predaka Family Search. To je fotografija sa privremene vize za Brazil iz 1960. godine.

Poređenjem fizičkih karakteristika lica ova dva čoveka vidi se da nemački general na slici nije Ojgen Švab, kao što se može uočiti i ovde:

Image
Skrinšot sa stranice Family Search (levo) i foruma za diskusiju o Vermahtu (desno). Na levoj strani je Ojgen Švab, a na desnoj Valter Dibilas. Napravljeni 14. juna 2022.

Portparol Klausa Švaba potvrdio je nemačkoj agenciji DPA da slika sa sajta Family Search zaista prikazuje Ojgena Švaba, oca Klausa Švaba. Kada ga je u vezi sa tvrdnjama u Fejsbuk objavama AFP kontaktirao 15. juna 2022, portparol Svetskog ekonomskog foruma napisao je: "To je naravno apsolutno pogrešno i kleveta porodice Klausa Švaba." Fotografija koja se deli ne prikazuje Ojgena Švaba, rekao je on i dodao da se u dodatku knjige "Domaćin moćnih" nalazi fotografija Ojgena Švaba, iz čega se vidi da je reč o "istoj osobi" kao na fotografiji sa sajta Family search. 

Ojgen Švab u periodu nacističke Nemačke

U Fejsbuk objavama navodi se da je Ojgen Švab bio visoko rangirani nacista i da je čak bio poverenik Adolfa Hitlera. Te tvrdnje su se, međutim, takođe ispostavile kao netačne.

AFP je došao do podataka o denacifikaciji Ojgena Švaba iz državnog arhiva Landesarchiv Baden-Württemberg. Denacifikacija je bila program savezničkih snaga u Nemačkoj i Austriji da se iskoreni nacizam nakon Drugog svetskog rata. Mnogi ljudi, kao što su industrijalci, morali su da prođu ispitivanja naročito da bi se ustanovilo da li su bili deo nacističke organizacije ili ne.

AFP je kontaktirao i Institut za savremenu istoriju (IfZ) u Minhenu sa molbom da prokomentarišu podatke o denacifikaciji Ojgena Švaba. U mejlu od 13. juna 2022. naučni saradnik u IfZ-u dr Nils Vajze (Dr. Niels Weise) objasnio je da dokumentacija ne pokazuje da je ovaj nemački industrijalac bio nacista. "Prema podacima, on nije čak bio ni član nacističke partije (NSDAP)."

"U podacima o članovima NSDAP-a, sistem za onlajn pretragu nemačkih federalnih arhiva ne nalazi Ojgena Vilhelma Švaba rođenog 27. aprila 1899. već pet drugih ljudi pod imenom Ojgen Švab, sa drugim datumima rođenja," napisao je ovaj stručnjak.

"Ojgen Švab nije imao nikakvu poziciju u NSDAP-u i očigledno nije bio visoko rangirani nacista," rekao je Vajze.

I Peter Fesler, profesor savremene istorije na Univerzitetu Paderborn, došao je do tog zaključka. On je za AFP pogledao i dokumenta i 20. juna napisao: "Dokumenti o denacifikaciji ne pokazuju da je Ojgen Švab bio visoko rangirani nacional socijalista."

Prema Vajzeovim rečima, međutim, na osnovu ovih dokumenata ne može se izvući konačan zaključak o Švabovim uverenjima. "Sa jedne strane, u denacifikacionim procedurama mnogo toga se ulepšavalo, minimiziralo pa čak i lagalo. Sa druge strane, na osnovu formalne pripadnosti, na koju su procedure bile usmerene, može se izvući samo delimični zaključak o njihovim uverenjima." Fesler je takođe napisao da se iz dokumenata ne mogu izvući zaključci o Švabovim političkim stavovima.

Ojgen Švab morao je da odgovori na dva "upitnika": jedan 7. februara 1946. kao "komercijalni direktor fabrike Ešer Vis (Escher Wyss)" i drugi 4. novembra 1946. kao "savetnik privredne komore Ravensburga".

"U principu to nije neobično", kaže Vajze.

Prema tim dokumentima, Ojgen Švab je svrstan u "grupu A". "To odgovara oslobađajućoj presudi", objašnjava naučnik. "Morali biste temeljnije da pregledate izvore da biste procenili da li je ova procena opravdana sa današnjeg stanovišta. Sa druge strane, informacije koje je pružio Ojgen Švab izgledaju verovatne i ne otkrivaju nikakve značajne optužbe za nacizam." 

Dr Nils Vajze pojašnjava, međutim, da "je teško znati da li se informacijama u ovakvim dokumentima može verovati. Mnogi ljudi su imali očigledan interes da sakriju informacije, ulepšaju činjenice ili svesno daju lažne izjave, kažnjive zakonom. Tako da nije moguće napraviti rezime bez provere podataka sudskih veća koja su se bavila denacifikacijom."

Prema dokumentima, Ojgen Švab se izjasnio da je bio član tri organizacije aktivne tokom perioda nacističke Nemačke: krovne organizacije za sportsko i fizičko obrazovanje zvano NSRL, radničke organizacije DAF i NSV-a, organizacije socijalne zaštite tokom Trećeg rajha.

"Prema njegovoj izjavi, Švab se pridružio NSRL-u kad je nemački Alpinistički klub (German Alpine Club - DAV) prebačen u tu istu nacističku organizaciju", objasnio je ovaj stručnjak. "Članstvo u pomenutim nacističkim organizacijama ne bi trebalo da se smatra posebnom optužbom vezanom za nacizam."

"Članstvo u organizacijama kao što su NSV i NSFK (Nationalsozialistisches Fliegerkorps - letačka organizacija), koje su (pogrešno) smatrane apolitičnim, često je birano sa jedne strane oportunistički ili pod pritiskom da bi se demonstrirala bliskost NSDAP-u a bez obaveze momentalnog priključenja samoj stranci. Sa druge strane, to je često bila zamena kada članstvo u NSDAP-u u tom trenutku nije bilo moguće zbog blokade učlanjivanja. Bilo je teško izbeći članstvo u radničkoj organizaciji DAF kad je neko imao vodeću poziciju u ekonomiji", dodao je Vajze.

Vajzeov stav je da su "ove veze Ojgena Švaba (sa nacizmom) tipične za 'simpatizera' i da ni na koji način nisu posebne". 

Fesler piše slično o Švabovom članstvu u tim organizacijama: "To pokazuje da je Ojgen Švab živeo kao prilagođeni 'simpatizer' u nacional-socijalističkoj Nemačkoj. To su delimično automatska članstva (DAF) ili ona koja pokazuju minimalnu volju za učešćem u 'zajednici nacional-socijalističkog naroda'."

Osim toga, Ojgen Švab nije bio ni bliski Hitlerov poverenik. "Nema indikacije da je Švab imao bilo kakav poseban ili čak bilo kakav odnos sa Hitlerom", kaže Vajze.

Ni univerzitetski profesor Fesler nije upoznat sa tako bliskim odnosom. "Mislim da je malo verovatno da je Ojgen Švab bio 'bliski poverenik Adolfa Hitlera'. Nije mi poznata nijedna takva informacija iz relevantne literature. Ni pretraga Federalnih arhiva nije otkrila nikakvu sličnu informaciju".

Fabrika Ešer Vis AG u Ravensburgu

Švajcarska industrijska kompanija Ešer Vis (Escher Wyss) imala je pogon u južnonemačkom gradu Ravensburgu. AFP je više informacija zatražio od arhiva lokalnih gradskih vlasti. Šefica Gradskog arhiva Ravensburga, dr Zilke Šotle (Silke Schöttle), napisala je 14. juna, citirajući jednu knjigu o ovoj oblasti, da je Ešer Vis - kao i druge kompanije - zapošljavala ljude iz kampa ili strane i radnike na prinudnom radu. Tako je 1943. godine u Ešer Visu na prinudnom radu bilo 336 tih stranih radnika, među njima 86 ratnih zarobljenika. Do 1944. broj stranih i radnika na prinudnom radu u Ešer Visu porastao je na preko 400, uključujući brojne Ruskinje.

Kampovi su tokom nacističkog perioda imali različite funkcije: kampovi za istrebljenje kao što je Aušvic-Birkenau služili su za sprovođenje planiranog genocida, koncentracioni kampovi su korišćeni za zatvaranje, odvajanje, eksploataciju, ponižavanje i zastrašivanje ljudi. U kampovima za ratne zarobljenike i takozvanim "civilnim" radnim kampovima milioni prisilnih radnika i ratnih zarobljenika iz cele Evrope morali su da rade pod užasnim uslovima.

Peter Fesler sa Univerziteta Paderborn je napisao: "Prema dokumentima koji su mi dostupni, Ešer Vis AG je čini se bila kompanija za specijalne tehnologije, vrlo zanimljiva u smislu naoružanja i kao takva aktivni partner u saradnji sa nacional-socijalističkom ekonomijom. Korišćenje prinudnih radnika bilo je čini se zagarantovano. Sve ukazuje na to da je kompanija -- pa prema tome verovatno i Ojgen Švab -- doprinosila funkcionisanju nacional-socijalističkog režima i ekonomije". U tom smislu može se govoriti o krivici i istorijskoj odgovornosti. "Međutim, ne vidim nikakvu indikaciju izuzetnog, povišenog stepena odgovornosti", napisao je Fesler.

Nils Vajze iz IfZ-a to potvrđuje: "Koliko ja znam, kompanija Ešer Vis je takođe koristila ratne zarobljenike u Ravensburgu i prinudne radnike u Lindauu". Čak i da je Ešer Vis bila očigledno "deo nehumane upotrebe prinudnog rada u nacističkoj ratnoj ekonomiji", to "zasigurno nije bilo zbog posebnih veza komercijalnog direktora sa Hitlerom". "Ojgen Švab nije imao 'svoj koncentracioni logor'," zaključio je Vajze. Fesler je dodao: "Upravljanje 'sopstvenim koncentracionim kampom' nije se pojavilo u istraživanju". Tačno je, međutim, da je kompanija Ešer Vis profitirala od prinudnog rada tokom nacističkog perioda".

28. jun 2022. Ovaj članak je ažuriran dodavanjem biografije Valtera Dibilasa, prema dokumentima dostupnim u nemačkim Federalnim arhivama. Dodato je i poređenje fotografija Valtera Dibilasa, jedne iz dobijenih dokumenata a druge sa internet stranice.

Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas