Satirični snimak iz Indije zloupotrebljen u postovima koji negiraju sletanje na Mesec

Satirični snimak koji je 2019. godine napravio indijski umetnik da bi skrenuo pažnju na rupe na nekim putevima u gradu Bengaluru deli se van konteksta na društvenim mrežama kao navodni dokaz da se prvo američko sletanje na Mesec nije dogodilo. Sumnje da se sletanje na Mesec 1969. godine -- i sva kasnija sletanja ekspedicija raznih zemalja na Mesec -- nije dogodilo, već da je snimljeno u studiju, dugotrajna je teorija zavere. Indija je postala četvrta zemlja koja je uspešno spustila opremu za istraživanje na Mesec u avgustu 2023. godine, posle Sjedinjenih Država, Sovjetskog Saveza i Kine. Sjedinjene Države su, međutim, jedina zemlja koja je ikada uspešno poslala ljude na Mesec, počevši od misije Apolo 11 1969. godine.

"Pravi snimak sletanja Amerikanaca na Mesec iz arhiva sa kojih je skinuta oznaka tajnosti," piše u opisu snimka objavljenog na Fejsbuku 24. avgusta 2023. godine. Video klip prikazuje čoveka u kostimu astronauta koji se pretvara da hoda po Mesecu dok tuktuk vozilo prolazi pored njega, pokazujući da je on, u stvari, na Zemlji. Dok su neki korisnici reagovali tako što su se smejali video snimku, drugi su pisali komentare kao što su: "Šta ćeš, ovce veruju u sve"; "Lepo izrežirao u Holivudu" i "Nikad nisu ni bili [na Mesecu]". Snimak je podeljen 90 puta.

Ista korisnica je već podelila nekoliko netačnih objava koje je AFP razobličio, na primer da snimci životinja koji se šetaju u krug dokazuju da je 5G tehnologija štetna (provera činjenica objavljena je ovde) ili da se u Engleskoj "promoviše ljudsko meso" uz snimak koji je, kako je AFP objasnio, zapravo satiričan.

Snimak astronauta je takođe satiričan i nije deo zavere o sletanju na Mesec. Indija je uspešno spustila opremu na Južni pol Meseca 23. avgusta 2023. godine (arhivirano ovde).

Image
Skrinšot netačnog posta na Fejsbuku napravljen 7. septembra 2023.

Video u objavi se poklapa sa satiričnim snimkom iz 2019.

Obrnuta pretraga slika je dovela do posta objavljenog 2019. na Reditu uz skrinšot sa snimka i naslov "Indijac protestuje zbog udarnih rupa". Pretraga je dovela i do izveštaja medija sa ovim snimkom.

"'Astronaut' istražuje rupe u Indiji," glasi naslov ovog članka Bi-Bi-Si-ja objavljenog 3. septembra 2019. (arhivirano ovde). Drugi članak koji je istog datuma objavio indijski TV kanal NDTV glasi: "Bengaluru, imamo problem: umetnik je postao astronaut da bi stigao do gradskih organa" (arhivirano ovde).

"Snimak 'astronauta' koji istražuje 'kratere' na putu u južnom gradu Bengaloru je najnoviji projekat podizanja svesti građana umetnika Badala Nandžundasvamija (Baadal Nanjundaswamy)," stoji u opisu Bi-Bi-Si-jevog video izveštaja.

Pretraga za umetnika Badala Nandžundasvamija dovela je do njegovog naloga na Instagramu na kojem je objavio snimak 2. septembra 2019. (arhivirano ovde). Objavio ga je i na Eksu (nekadašnjem Tviteru) uz poruku "Zdravo bbmp @BBMPCOMM @BBMP_MAYOR @bbm #thelatest #streetart #nammabengaluru #herohalli"

Heštagovi na postu na Instagramu pominju "BBMP", upravu zaduženu za infrastrukturu u gradskoj oblasti Bengaluru u Indiji; "udarne rupe" i "uličnu umetnost". Lokacija navedena u postu je "Hero Halli Cross Bus Stop", u Bengaluru.

Indijski glumac Purnačandra Misore (Poornachandra Mysore) je takođe označen na ovoj objavi. I on je objavio snimak na svom Instagram nalogu (arhivirano ovde) sa opisom "Moja prva #šetnjanaMesecu zahvalan sam @baadal_nanjundasvami i #BBMP".

Označen je i fotonovinar Ananta Subramanjam (Anantha Subramanyam), koji je objavio snimak na svom nalogu na Instagramu ovde (arhivirano ovde) i ovde (arhivirano ovde) uz link do članka lista Bengalor Miror (Bengalore Mirror, arhivirano ovde).

U tekstu je, između ostalog, objavljen intervju sa Badalom Nandžundasvamijem i fotografije njegove instalacije ulične umetnosti. Šokiran stanjem puta, umetnik je "odlučio da koristi put pun udarnih rupa kao svoje platno i pretvori ga u mesečevu površinu i pritom da glumcu Purnačandru Misoreu da se obuče kao astronaut i pređe preko njega. Ovo je bila još jedna javna instalacija Nanjundasvamija; do sada je napravio više od 25 instalacija zasnovanih na građanskim temama i da bi istakao loše uslove na putevima u gradu," objašneno je u članku. Put u video snimku je lociran na glavnom putu Tunganagar u oblasti Bengalura Herohali.

Popularnost snimka na društvenim mrežama izazvala je brzu reakciju vlasti i put je popravljen, izvestio je Indijan Ekpress 4. septembra 2019. (arhivirano ovde). Nandžundasvami je poruku o radovima objavio na Eksu.

Image
Skrinšot poruke na Eksu napravljen 11. septembra 2023.

Video stoga nije bio pokušaj lažiranja sletanja na Mesec 2023. niti ima veze sa davnim sletanjem Amerikanaca na Mesec. Indija do sada nikada nije pokušala da pošalje ljude na Mesec. Međutim, pokušala je da spusti opremu na Južni pol Meseca u septembru 2019. Pokušaj nije uspeo (link arhiviran ovde). Nova misija je uspešno sletela 23. avgusta 2023. godine, čime je Indija postala prva zemlja koja je sletela na Mesec posle Sjedinjenih Država, Sovjetskog Saveza i Kine. To je prva zemlja koja je sletela na Južni pol otkako je pokušaj Rusije propao nekoliko dana ranije (arhivirano ovde).

Teorije zavere o sletanju na Mesec

Otkada su astronauti prvi put sleteli na Mesec 1969. godine, ljudi su odbijali ideju da je takvo tehnološko dostignuće moguće.

Milioni ljudi širom sveta i dalje veruju da niko nikada nije hodao Mesecom i da su slike koje je NASA emitovala u julu 1969. snimljene u holivudskom studiju, preneo je AFP 2019. godine povodom 50. godišnjice prvog sletanja na Mesec (link arhiviran ovde).

AFP je razobličio mnoge takve neosnovane tvrdnje, kao što je ona da je Baz Oldrin (Buzz Aldrin), jedan od astronauta u misiji Apolo 11, priznao da je sletanje na Mesec lažno, ili da je fotografija astronauta na obuci na Zemlji dokaz da se nijedna ekspedicija sletanja na Mesec nije dogodila.

To je prvi put da je "teorija zavere izgrađena u potpunosti oko vizuelne interpretacije medijskog događaja – koji oni [koji ne veruju u sletanje na Mesec, prim.ur.] u potpunosti osuđuju kao nameštaljku," rekao je AFP-u 2019. novinar i istraživač teorija zavere Didije Dezormo (Didier Desormeaux).

"Moć takvih teorija je u tome što, bez obzira na sve, opstaju, jer postaju verovanje koje dolazi sa vrstom evangelizacije i tako mogu da traju zauvek," dodao je on.

Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas