Bris testovi za COVID-19 su bezbedni i ne mogu da oštete krvno-moždanu barijeru kažu stručnjaci
- Članak je star više od godinu dana.
- Objavljeno 4. avgusta 2020. u 15:28
- Ažurirano 2. septembra 2020. u 19:48
- Za čitanje potrebno 3 minuta
- Od: AFP Australija
- Prevod i prilagođavanje Katarina SUBASIC , AFP Belgrade
Copyright © AFP 2017-2025. Za svaku vrstu komercijalne upotrebe ovog sadržaja potrebna je pretplata. Kliknite ovde za više informacija.
Ilustracija, koju prati tekst na hrvatskom jeziku, objavljena je na Fejsbuku nekoliko puta od 25. jula kao što je ovde, ovde i ovde. Podeljena je nekoliko hiljada puta.
Tekst koji prati ilustracije glasi: “Korona test ima potpuno drugačiju namjenu od one u koju vjerujete ili o kojoj vam govore. Unošenje štapića jako duboko u nosne šupljine oštećuje hemato-encefalitičku pregradu u dubini lubanje. Zato je testiranje tako bolno.
Cilj toga dubinskoga testa je oštetiti hemato-encefalitičku pregradu i time osigurati neposredni pristup mozgu kako bi bio podložan za bilo kakav uticaj.
Pazite! Taj uticaj dolazi od nošenja maski, od bakterija koje se nakupe na maski i lako dolazi do upale mozga.”
Tekst dalje navodi da je “hemato-encefalitička pregrada je dio staničnog sloja,ima funkciju međe koja štiti mozak od otrova i neurotoksina, od cjepiva, od teških metala, bakterija, pesticida i drugih toksina koji ne spadaju u sastav ljudskog mozga.”
“Što mislite? ... zašto je potrebno štapić gurnuti kroz nos da bi se tu uzeo uzorak...? Ono što se može pronaći u nosu, možete isto tako pronaći na unutarnjoj strani lica na sluznici u ustima...??? “
“Smatra se da je Kovid 19 na taj način upješno umetnut u ljude i nakon toga nije ga više moguće odstraniti,” navodi se u objavi.
Slične Fejsbuk objave sa istim ilustracijama prethodno su u julu podeljene u Australiji, kao ovde sa porukom korisnicima da ne daju saglasnost za nazalno bris testiranje. Tvrdnja je kružila Fejsbuk stranicama na drugim jezicima, uključujući Danski, Holandski, Francuski and Portugalski.
PCR test koji se spominje u Fejsbuk objavama odnosi se na testiranje na molekularnom nivou polimerazne lančane reakcije koja “otkriva genetski materijal virusa i može otkriti da li je osoba trenutno zaražena virusom COVID-19 (SARS-CoV-2),” prema internet stranici Svetske zdravstvene organizacije, ažuriranoj 9. juna, 2020.
To je vrsta tehnike testiranja koja direktno otkriva virus u nosnim izlučevinama ili pljuvački, objašnjava australijsko Ministarstvo zdravlja ovde i ovde. Test zahteva uzimanje dubokog i energičnog brisa u ustima i nosu, što može biti prilično neprijatno.
Međutim, tvrdnja da bris dodiruje “hemato-encefalitičku pregradu” odnosno krvno-moždanu barijeru je netačna, kažu eksperti.
“Bris ne dotiče krvno-moždanu barijeru i ne oštećuje krvno-moždanu barijeru tako da ne predstavlja nikakvu pretnju našem nervnom sistemu,” napisao je u mejlu AFP-u 10. jula profesor Džon Dvajer (John Dwyer), imunolog i profesor emeritus na Univerzitetu Novi Južni Vels.
Dvajer je dodao da iako PCR test može biti “trenutno neprijatan… ne postoji način da jednostavni bris može oštetiti krvno-moždanu barijeru.”
Institut za proučavanje mozga Kvinslend (Queensland Brain Institute) objašnjava da krvno-moždana barijera služi za odbranu moždanog tkiva.
“To je barijera između moždanih krvnih sudova (kapilara) i ćelija i drugih komponenti koje čine moždano tkivo. Dok lobanja, moždana opna i likvor štite od fizičkog oštećenja, krvno-moždana barijera pruža odbranu od patogena izazvanih bolešću i toksina koji mogu biti prisutni u krvi,” navodi se u članku Instituta.
Profesor Džon Metjus (John Mathews), epidemiolog na Univerzitetu Melburna, takođe kaže da PCR bris “ni na koji način ne oštećuje krvno-moždanu barijeru.”
“Rutinski nazofaringalni brisevi za testiranje na druge viruse ili za druge laboratorijske rezultate uzimaju se godinama,” napisao je u mejlu AFP-u 10. jula, 2020.
Ovi brisevi nosnog ždrela, koji moraju da idu “dovoljno daleko kroz nos” da bi se došlo do grla, mogu biti “prilično bolni”, ali “oni su (...) efikasni jer se uzimaju u zonama gde se virus najviše umnožava,” rekao je AFP-u početkom jula profesor Olivije Švarc (Olivier Schwartz), virusolog i šef Odeljenja za virus i imunitet u Pasterovom institutu u Parizu.
Bris za mikrobiološko ispitivanje se uvek uzima iz donje nosne školjke, kojom je nemoguće dospeti do mozga, kao što je hrvatska organizacija za proveru činjenica Faktograf napisala ovde.
Obmane o mogućoj kontaminaciji testova za COVID-19 i one koje izazivaju sumnju o njihovoj tačnosti AFP je već razobličio ovde i ovde.
Videli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?
Kontaktirajte nas