Ljudi pomažu u čišćenju ruševina pored oštećenih zgrada u Petrinji nakon zemljotresa jačine 6,4 stepena 29. decembra 2020. (AFP / Damir Senčar)

Dezinformacije u katastrofama: hrvatske vlasti odbijaju tvrdnje o krađi i napadima na humanitarce

Copyright AFP 2017-2021. Sva prava zadržana.

Nakon zemljotresa koji je 29. decembra 2020. godine opustošio područje Petrinje u Hrvatskoj, društvenim mrežama kruže glasine da su napadnuti kamioni koji prevoze pomoć i da su pljačkane uništene kuće, što je dovelo do mnogih optužbi protiv romske zajednice. Međutim, lokalne vlasti i hrvatska policija nisu zabeležili nijedan takav incident, potvrđeno je AFP-u. Dezinformacije u vreme katastrofe, čak i ako se dele iz istinske zabrinutosti, mogu opasno ometati napore za pomoć.

“UPOZORENJE za sve koji se spremaju na put Petrinje, Gline i Siska, ako idu u okolna sela, ne idite sami, skupine ljudi prate kombije i oduzimaju namirnice i stvari”, piše u objavi postavljenoj na Fejsbuku 30. decembra 2020. i podeljenoj više od 3.500 puta za manje od 24 sata. U objavi se nalaze slike privatne poruke u kojima neko piše da ih je pratila i napala grupa ljudi i da je ukrala namirnice koje su bile, čini se, namenjene žrtvama zemljotresa. Ova objava je kasnije izbrisana.

Snimak objave na Fejsbuku napravljen 31. decembra 2020.

U drugoj objavi, postavljenoj 30. decembra i podeljenoj više od 1.500 puta za manje od nedelju dana, navedeno je da kod pumpe na autoputu blizu Zagreba “stoji kamion iz slovenije pun pomoci strasalima” i da “dva decka se ne usude dalje zbog krada i napada.” Sličan poziv za pomoć je objavljen ovde rekavši da vozači kamiona iz Slovenije “javljaju da pljačkaju jih i to oružjem”.

Zemljotres magnitude 6,4 koji je odneo sedam života i uništio mnoge domove u najsiromašnijoj regiji Hrvatske praćen je izlivima poruka podrške i poziva za pomoć i donacije. Međutim, bilo je i mnogo nedokazanih priča i glasina o krađama koje su optuživale romsku manjinu. “Ljudi je li istina da Cigani prate i napadaju kamione i krađu namirnice i stvari?” pitala je jedna korisnica u Fejsbuk grupi za prikupljanje humanitarne pomoći od građana. Ispod objave je bilo skoro 900 komentara, od kojih su mnogi pozivali na nasilje, pre nego što je izbrisana.

“Da  upozorim  ostale  koji  voze  pomoč.  Cigani  imaju  taktiku  krađe  tako  da  stanu  ispred  neke  napuštene  kuče  nalože  vatru  okupe  malu  dijecu  jel  je  naravno  imaju  i  samo  vrebaju  privatne  aute  a  pogotovo  stranih  tablica  i  traže  novac  ako  netko  stane  iz  samilosti  dok  trepneš  odnesu  sve  što  imaš,” napisao je drugi korisnik u objavi sa slikama koje sugerišu da se i sam vozio u pogođenom području. Objava je podeljena više od 3.200 puta, tekst je kopiran i kruži privatnim prepiskama. Takve optužbe se ponavljaju svaki dan u drugim objavama kao ovde i ovde.

Vlasti nemaju evidenciju o napadima

“Objave koje se pojavljuju na društvenim mrežama, bez konkretnih informacija i činjenica, i koje policija nije zaprimila, niti je o njima obaviještena od strane oštećenih građana ili mogućih svjedoka kaznenih djela ili prekršaja, samo štete građanima te unose nemir i nesigurnost,” upozorila je građane Policijska uprava sisačko-moslavačka 31. decembra.

AFP Činjenice je kontaktirao Ministarstvo unutrašnjih poslova u vezi sa pričama o napadima kamiona koji donose humanitarnu pomoć, uključujući kamione iz Slovenije, i o napadima koje su navodno počinili pripadnici romske zajednice. Ministarstvo je potvrdilo mejlom 31. decembra 2020. i 5. januara 2021. da iako su “upoznati s raznim objavama na društvenim mrežama, u policijskim upravama utvrđeno je kako nema evidentiranih takvih događaja.” Vlasti “pozivaju i ohrabruju građane koji imaju konkretna saznanja da se s punim povjerenjem obrate policiji na broj 192, a policijski službenici će provjeriti sve informacije.”

“Službeno nije zaprimljena niti jedna prijava o navedenim događajima,” potvrdila je AFP-u mejlom 31. decembra portparolka Sisačko-moslavačke županije Ana Posavec Šoštarić.

AFP je takođe tražio izveštaje o napadima na slovenačke kamione, ali nije našao nijedan konkretan slučaj. “Nismo imali nijedan od pomenutih incidenata,” potvrdio je AFP-u komandant slovenačke vatrogasne organizacije RPG Rogatec koja je 30. decembra isporučila nekoliko kamiona humanitarne pomoći. 

”Od dana potresa do jutros bilježimo 33 kaznena djela ali nijedno nije uzročno-posljedično vezano za novonastalu situaciju izazvanu potresom… Do sada nemamo prijavljeno niti jedno kazneno djelo koje bi bilo vezano za pljačke, otimanje imovine, presretanja vozača...Policija takvu prijavu nije zaprimila,” naglasio je načelnik sisačko-moslavačke policije Luka Pešut na televiziji 24Sata 3. januara.

Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a Republike Hrvatske je najavilo 3. januara da su “na područjima pogođenim potresom 104 pripadnika civilne zaštite, 362 pripadnika Hrvatskog crvenog križa, 248 pripadnika Hrvatske vojske, 105 članova Hrvatske gorske službe spašavanja, 607 vatrogasaca, 225 inženjera statičara, 88 policajaca, 75 pripadnika Hitne medicinske službe.”

Romska zajednica zabrinuta zbog optužbi

U međuvremenu, predstavnici romske zajednice i nevladinih organizacija izrazili su zabrinutost zbog velikog broja komentara mržnje. “Mnogo poziva, komentara smo dobili u kratko vrijeme onih pripadnica i pripadnika romske nacionalne manjine koje takvi postovi kao i komentari na te postove jako pogađaju,” napisala je 30. decembra Romska organizacija mladih Hrvatske na svojoj Fejsbuk stranici. 

“Ako netko pljačka tamo to je grupa nemoralnih ljudi - jer jednostavno to ne mogu biti Romi. Mnogo više je Romkinja i Roma koji su tamo nastradali i mnogo je više Romkinja i Roma koji pomažu,” napisala je organizacija, podsećajući da je ova manjinska zajednica teško pogođena katastrofom, a takođe i da se organizovala da prikupi robu i novac za sve žrtve.

Prema poslednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, u Sisačko-moslavačkoj županiji 1227 osoba se izjasnilo da pripada romskoj manjini, ukupno 16.975 u celoj zemlji, iako vlasti smatraju da ih je više.

“Opet se grubo generalizira i proziva cijela zajednica zbog neprovjerenih informacija s društvenih mreža. Pozivam sve da policiju i javnost informiraju o saznanjima vezanim za djela koje se spominju, a mi ćemo biti prvi koji ćemo to osuditi neovisno o kome se radilo,” napisao je na Fejsbuku poslanik Veljko Kajtazi koji predstavlja interese romske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru.

Dezinformacija tokom prirodnih katastrofa može otežati pružanje pomoći

Tokom katastrofa zabrinuti ljudi traže informacije, a tačne i netačne činjenice se dele brzinom koja se razvojem društvenih mreža samo povećavala. Konstantne glasine o napadima naterale su mnoge korisnike da pozovu da više ljudi dođe automobilom i prati kamione koji prevoze pomoć. “Nocas su migranti i cigani krali i otimali ljudima hranu i robu,presreli par kombija sa hranom bili agresivni prema civilnim ljudima koji su pomagali stradalima....danas uz to sta dijelimo hranu pola nase ekipe prati konvoje koji dolaze kao ‘osiguranje’ da nebi opet presreli i otimali,” najavio je jedan korisnik 31. decembra. 

“Bez obzira na vaše najbolje namjere, apeliramo da ne idete na područja pogođena potresom. Petrinja i Sisak su mali gradovi, gužve koje nastaju nekontroliranim i nekoordiniranim volonterstvom otežavaju i usporavaju rad žurnih službi,” apelovalo je Ravnateljstvo civilne zaštite, navodeći alternativne načine za pomoć.

Neki su takođe pretili da će problem uzeti u svoje ruke. “Dobivamo sve više i više informacija o pljačkama na području razrušenom potresom. Pljačka se čak i ljude koji dovoze pomoć. Zato oprez svi, nemojte ići solo već uvijek u grupama,” napisala je na Fejsbuku organizacija navijača Zona Dinamo. Navijačke grupe brzo su se organizovale da donesu donacije i pomognu spasiocima nakon zemljotresa. “Gospodo iz Vlade i državnih službi, počnite raditi svoj posao, nemojte da mi huligani kako nas volite nazivati počnemo organizirati zaštitu i straže,” upozorili su.

Dobrovoljci i navijači fudbalskog kluba Dinamo raščišćavaju ruševine sa oštećenih zgrada u Petrinji 29. decembra 2020. (AFP / Damir Senčar)

Kako navodi američko Odeljenje za nacionalnu bezbednost u izveštaju “Suzbijanje lažnih informacija na društvenim medijima tokom katastrofa i vanrednih situacija” iz 2018. dezinformacije u vreme katastrofe potiču od “netačnih informacija - namernih ili nenamernih, nedovoljnih informacija, oportunističkih dezinformacija i zastarelih informacija.”

Čak i kada se deli zbog iskrene zabrinutosti, to može ozbiljno uticati na sposobnost vlasti i spasilaca da pruže pomoć pogođenom stanovništvu i uticati na sposobnost pogođenog stanovništva da donosi odluke i traži pomoć.

Odgovor saveznih snaga u SAD-u nakon uragana Katrina koji je opustošio Nju Orleans 2005. godine usporen je zbog preteranih izveštaja o nasilju. Širili su uznemirujuće informacije “da bi vojnici mogli biti prisiljeni da se suprotstave ili čak ubiju američke građane što je unazadilo napore za pomoć danima,” izveštavao je Vol Strit Žurnal u septembru 2005. godine.

Tadašnja guvernerka Luizijane Ketlin Branko (Kathleen Branco) rekla je za Gardijan (The Guardian) 2015. godine da su “vozači školskih autobusa odbili da voze svoja vozila u grad zbog onoga što su čuli na televiziji.” Senzacionalistički izvještaji podstakli su i rasno motivisano nasilje, pisao je tada Gardijan.

Čini se da su optužbe protiv romske zajednice za krađu ili napad na humanitarnu pomoć neutemeljene, jer vlasti, nedelju dana nakon katastrofe koja je pogodila Hrvatsku, još uvek nemaju dokaze o bilo kakvom takvom incidentu.